Više od petine ratnika u Siriji koji se dovode u vezu s Bosnom i Hercegovinom ima veze s dijasporom. Analize pokazuju kako u slučaju naše države, 95 posto ratnika odlazi iz entiteta Federacija BiH, a 4 posto iz Republike Srpske. Uglavnom je riječ o ljudima koji su ranije osuđivani zbog različitih kriminalnih djela počevši od šumske krađe pa sve do teških oblika pedofilije.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i stručnjak za sigurnost i borbu protiv terorizma Vlado Azinović rekao je na radionici OSCE-a da su statistike varljive kada se govori o broju državljana BiH koji se bore na ratištu u Siriji. On je kazao kako se operiše sa pogrešnim podacima da se u Siriji nalazi 330 ljudi iz BiH, prenosi Klix.ba
Prema UN-ovoj procjeni koja je realnija, a koja je utemeljena na rezultatima bh. studije, na stranom ratištu nalazi se 217 boraca iz BiH. Ipak Azinović upozorava da kvantitativno računanje nije pouzdana iz razloga što se brojke vrlo brzo mijenjaju.
On je dodao kako se često ne zna koliko je bh. državljana otputovalo u Siriju i kako se često i takva vrsta podataka prikuplja na bazi "rekao je nekome da će otići". Posebno otežavajuća je činjenica i što ratnici koji se povezuju sa BiH koji odlaze u Siriju često imaju dovojna državljanstva ili uopće nemaju bh. državljanstvo, ali su porijeklom vezani za našu državu.
Podaci sigurnosnih agencija koji govore o broju stranih ratnika iz BiH u Siriji za period 2012.-2015. govore kako je u tom vremenskom razdoblju registrirano odlazaka 120 muškaraca, 61 žene i 81 djeteta.
Azinović ističe kako je posebno zabrinjavajući podatak kako se na ratištu nalazi 41 posto boraca i 59 posto civila. On dodaje i kako analize govore kako u slučaju BiH, 95 posto ratnika odlazi iz entiteta Federacija BiH, a 4 posto iz Republike Srpske. Uglavnom je riječ o velikom broju ljudi koji su vezani za Gornju Maoču, Ošve, Bočinju, Dubicu, Sarajevo i Zenicu.
"Ne postoji jedinstven profil stranih boraca, ali postoje nekoliko stvari koji se mogu povezati. Naprimjer, više od petine njih ima veze s dijasporom i više od petine njih radi u zemljama Europe poput Austrije ili Njemačke", rekao je Azinović.
Azinović je rekao i kako je većina stranih ratnika iz BiH već ranije činila kriminalne aktivnosti počevši od šumske krađe, teških oblika pedofilije, terorizma, provalne krađe, krivotvorenja isprava pa sve do ilegalne trgovine ljudima.
Analize pokazuju kako u periodu 2012./15. broj odlazaka na ratište u Siriju opada, ali isto tako da se broj povrataka ne povećava.
"Riječ je o migraciji ljudi koji su živjeli u zabačenim dijelovima BiH i koji sada imaju 'državu' za živjeti", rekao je Azinović.
Azinović je kazao i kako radikalizirane osobe štede kako bi mogle otići u Siriju dodajući kako im je za dolazak na strano ratište potrebno nekoliko stotina eura. Podsjetio je kako nažalost i dalje postoje ljudi koji financiraju odlazaka bh. građana u tuđi rat.
Što se tiče razloga zbog kojih stanovnici BiH odlaze na strana ratišta, Azinović je kazao kako je to teško odrediti, ali kako je jedan od razloga i teška socioekonomska situacija u zemlji.
"Mi imamo oko 60 posto mladih koji ne rade. Zabrinjavajuće je da ti mladi i ne traže posao nego žive o trošku roditelja", rekao je Azinović.
U opisu stranih boraca iz BiH uglavnom stoji kako je riječ o ljudima koji "nemaju stalna primanja" i "agresivnim osobama". Ipak, ne postoji jedan oblik radikalizacije. Radikalizacija kreće uglavnom od osobnog kontakta, zatim preko društvenih mreža poput Facebooka i Twittera.
Azinović je kazao kako fenomen terorizma ima posljedice kako na globalnu tako i na regionalnu sigurnost. Što se tiče regije, on je istakao da se ljudi iz naše države druže u Siriji sa drugim ratnicima porijeklom iz Jugoistočne Europe koje smatraju svojom braćom.
