U Vladi PŽ održan je jednodnevni radni sastanak svih sudionika, partnera projekta iz BiH, RH i Srbije pod imenom “DR SHARE”. Bio je to drugi sastanak radne skupine za prikupljanje i usporedbu podataka u kojima se stavlja naglasak na smanjenje katastrofa, standardiziranje analiza opasnosti i procjene rizika. Projekt je započeo s provedbom 1. siječnja i trajat će 18 mjeseci. Vrijednost projekta je 281.222 eura, od čega je sufinanciranje Europske komisije 210.227 eura (74,75%). Projekt, čiji je nositelj Vukovarsko-srijemska županija, provodi se na području RH, BiH i Srbije. Partneri su Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast te Državna uprava za zaštitu i spašavanje iz Hrvatske, Pokrajinsko tajništvo za regionalni razvoj, međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu te Fond “Europski poslovi” AP Vojvodina iz Srbije te Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva PŽ uime BiH.
Aplikacija za kritične resurse
Središnja tema o kojoj se dogovaralo je aplikacija koja će identificirati sve kritične resurse, na području koje je obuhvaćeno projektom, kako bi se lakše koordinirale sve uključene strane u slučaju elementarnih, prirodnih i drugih nepogoda. Aplikacija će, kada identificira kritične resurse, biti na raspolaganju svim partnerima na način da ih oni ažuriraju i stalno dopunjavaju za slučaj da treba podići sve bitne snage na višu razinu.
- Potrebno je da korisnik aplikacije točno zna kojim resursima raspolaže za koju vrstu prijetnje i da je upoznat što ima u susjedstvu koje će prvo priskočiti u pomoć. Aplikacija je kao takva živa tvar, mora se nadopunjavati, ocjenjivati trenutačno stanje, što nedostaje i što treba popraviti. Partneri u projektu trebaju sudjelovati s 25%, ali ne uplaćuju sredstva.
Općenito, PŽ projekt financijski ne košta ništa, osim uloženog rada osoba zaduženih za projekt, ali dobiva aplikaciju da u određenom trenutku može puno brže reagirati. Također, dobiva jako važna partnerstva koja mogu pomoći da se proširimo na planu projekata međugranične suradnje s kojima možemo aplicirati prema EU, izjavio je Franc Kljajić, direktor Ureda za gospodarski razvoj PŽ koji, uz Upravu za civilnu zaštitu PŽ, daje potporu Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva PŽ.
- Krajnji korisnik projekta bit će Uprava za civilnu zaštitu PŽ, a cilj je da se formaliziraju te uobliče resursi i prijetnje kada su u pitanju prirodne katastrofe jer se pokazalo kako ne raspolažemo potpunim informacijama ako se dogodi neka elementarna nepogoda, kao poplava 2014., kazao je Kljajić.
Izvanredne situacije
Viši voditelj projekta Krunoslav Srpak istaknuo je kako su projekt započeli u siječnju kad su ga predstavili u okviru prezentacije sličnih projekata na kick-off meetingu u Bruxellesu u središtu DG ECHO koji je zapravo koordinator uime EK.
- U veljači smo formirali projektni tim u Vinkovcima i počeli raditi na stvaranju preduvjeta za nastavak tog projekta. Danas smo u fazi provedbe aktivnosti prikupljanja osnovnih podataka i zato smo ovdje u Orašju na drugom sastanku radne skupine za prikupljanje i usporedbu podataka o kritičnim resursima kako bismo na temelju podataka izgrađivali aplikaciju, kazao je Srpak. Na projektu je kao stručnjak AP Vojvodina angažiran Proda Šećerov koji smatra kako je protok informacija bitan ako se znaju posljedice mogućih klimatskih promjena. - Nisam u prvoj ovakvoj inicijativi jer takvo nešto već imamo između BiH, Crne Gore i RH, a vezano je uz požare.
Mislim da je jako dobra inicijativa i uvjeren sam da će rezultati dati obostranu korist, kaže Šećerov. Tamara Glišić iz EU Fonda Vojvodine istaknula je zadovoljstvo okupljanjem oko zajedničke teme aktualne u sve tri države i smatra da će zajedno brže rješavati probleme.
Kazala je da će projekt poslužiti da se ljudi, angažirani na poslovima vezanim uz izvanredne situacije, bolje upoznaju i uspostave suradnju koja će poslije doprinijeti da se ne ponove problemi slabe komunikacije. •
