Zbog obveze da zavodi zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove plaćaju PDV na lijekove, medicinska sredstva i opremu koja se i nabavlja u cilju liječenja osiguranih osoba, i to po stopi od 17%, to je dovelo do značajnog povećanja troškova pružanja zdravstvenih usluga, ističe, među ostalim, u intervjuu za Večernji list doc. dr. sc. Vlatka Martinović, ravnateljica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
Večernji list: Nedavno je Vijeće ministara BiH razmatralo inicijativu za ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva. Kakva su vaša očekivanja kada je riječ o ovoj problematici?
- Vijeće ministara razmotrilo je inicijativu za ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva te ju je uputilo UO UNO-a da razmotri provedivost. Zajednička inicijativa ZZOiR-a FBiH, ZZO-a RS-a te Distrikta Brčko usmjerena je na ukidanje/smanjenje PDV-a na lijekove i medicinska sredstva, odnosno na namjensko usmjeravanje sredstava od neizravnih poreza po osnovi naplaćenog PDV-a na lijekove i medicinska sredstva na račune zavoda zdravstvenog osiguranja u cilju financiranja zdravstvene zaštite osiguranih osoba. Prema članku Zakona o PDV-u, zavodi i zdravstvene ustanove izuzeti su od obveze plaćanja PDV-a na medicinske usluge i usluge pružanja zdravstvene zaštite, ali su obvezni plaćati PDV na lijekove, medicinska sredstva i opremu, koja se i nabavlja u cilju liječenja, i to po stopi od 17%. To je dovelo do značajnog povećanja troškova pružanja zdravstvenih usluga, koji opterećuju poslovanje svih. Budući da je ZZOiR FBiH na ovaj problem ukazao odmah po usvajanju Zakona i uputio inicijativu Vijeću ministara da se iz sredstava ostvarenih po osnovi PDV-a u proračunu planiraju sredstva za kompenzaciju ovih troškova, Vijeće ministara je još 2006. podržalo ovu inicijativu. Vlada FBiH aktom je obvezala Ministarstvo financija da u proračunu planira sredstva za kompenzaciju troškova nastalih zbog uvođenja PDV-a ZZOiR-u FBiH, dok je obveza županijskih vlada da u proračunima planiraju novac za svoje zavode zdravstvenog osiguranja.
Večernji list: Ipak, zaključci nikada nisu realizirani. Što je problem?
- Točno, ovi zaključci se nikada u praksi nisu primijenili niti je u bilo kojem razdoblju do sada ijedna vlada planirala sredstva za ove namjene.
S druge strane, troškovi zavoda zdravstvenog osiguranja po osnovi toga što se plaća PDV na lijekove i medicinska sredstva značajno su veliki i tim novcem bi se moglo financirati uvođenje novih prava iz zdravstvenog osiguranja, lijekovi i dijagnostičke procedure. Primjera radi, samo u zdravstvenom sustavu RS-a u prošloj godini za PDV je plaćeno više od 100 milijuna KM, što je gotovo jednako dvogodišnjim troškovima lijekova na recept! Troškovi po osnovi PDV-a u zdravstvenim ustanovama FBiH u 2022. iznosili su više od 164 milijuna KM. Kada se promatra razdoblje od kada je usvojen Zakon o PDV-u (2006. - 2022.), troškovi u zdravstvenom sustavu FBiH za PDV iznosili su više od 1,8 milijardi KM. Kada je riječ o ZZO-u Distrikta Brčko, samo za lijekove na recept u 2023. Zavod je imao troškove PDV-a oko 2 milijuna KM, odnosno 5% od ukupnih troškova zdravstvenog osiguranja na godišnjoj razini. Kada se ovim troškovima dodaju troškovi PDV-a na ortopedska pomagala, lijekove i druga medicinska sredstva koja se koriste tijekom liječenja, troškove PDV-a na ugradbeni materijal kod operacija u kardiokirurgiji, ortopediji, vaskularnoj kirurgiji i sl., a koje ZZO Distrikta Brčko plaća zdravstvenim ustanovama, koje također plaćaju PDV na navedeno, troškovi PDV-a u ukupnim troškovima programa zdravstvene zaštite iznose i više od 10% od ukupnih troškova zdravstvenog osiguranja, što je za ograničena sredstva kojima Zavod raspolaže značajno financijsko opterećenje.
Večernji list: Prošle godine na sastanku ravnatelja zavoda zdravstvenog osiguranja ponovno je aktualizirano ovo pitanje?
- U travnju prošle godine u Međugorju na sastanku ravnatelja zavoda ponovno je aktualizirano pitanje troškova nastalih od uplate PDV-a na sve robe i usluge koje plaćaju zavodi i zdravstvene ustanove te ponovljeno da se uputi zahtjev svim nadležnim institucijama za rješavanje tog pitanja. BiH je jedina zemlja u okružju koja ima samo jednu, standardnu poreznu stopu koja se primjenjuje na sve proizvode, uključujući i lijekove, i ta porezna stopa daleko je najveća u regiji. Zemlje iz okružja imaju opću i posebnu, povlaštenu stopu po kojoj se tretiraju i lijekovi. Primjera radi, u Hrvatskoj i Makedoniji porezna stopa na lijekove iznosi 5%, u Sloveniji 9,5%, u Srbiji 10%, a BiH je čak tri puta veća u odnosu na pojedine zemlje regije.
Večernji list: Kako onda dugoročno održati zdravstveni sustav?
- U cilju dugoročne održivosti zdravstvenog sustava te unaprjeđenja kvalitete zdravstvene zaštite građana potrebno je da se usvoji inicijativa svih krovnih zavoda u BiH koji imaju za cilj ukidanje ili smanjenje PDV-a na lijekove i medicinska sredstva po ugledu na druge zemlje. Smanjenjem PDV-a na lijekove i medicinska sredstva značajno bi se financijski rasteretilo zavode zdravstvenog osiguranja, ali i građane BiH, što vjerujemo da je svima u interesu. Očekujemo da će UO UNO-a razmotriti ovu inicijativu i poduzeti mjere kako bi se omogućio povrat PDV-a u zdravstveni sustav.
Večernji list: Kakva je situacija kada govorimo o financiranju Zavoda, odnosno Fonda solidarnosti?
- Fond solidarnosti FBiH predstavlja najvažnije postignuće u oblasti zdravstvenog osiguranja s obzirom na to da jednakomjerno osigurava pružanje zdravstvenih usluga, prioritetnih programa i korištenje skupih lijekova osiguranicima FBiH. Fond se financira sredstvima prikupljenim po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi izdvajanja koju za svaku godinu utvrđuje Vlada FBiH i djelomično iz proračuna FBiH. Stopa izdvajanja iz doprinosa za zdravstveno osiguranje za namjene federalnog Fonda solidarnosti od 2013. do 2023. iznosi 10,20%. To podrazumijeva da se dio doprinosa zdravstvenog osiguranja u iznosu od 10,20% uplaćuje na poseban račun ZZOiR-a FBiH, i to za namjene Fonda solidarnosti. Isti iznos sredstava morao bi se uplaćivati i iz proračuna FBiH, onako kako je to propisano Zakonom. Do sada je ovo izdvajanje na godišnjoj razini bilo 20,3% od propisane zakonske obveze. Iz sredstava Fonda solidarnosti financiraju se: usluge i lijekovi s liste, liječenje povratnika u RS, liječenja u inozemstvu sukladno pravilniku i biomedicinska potpomognuta oplodnja. Financira se i provedba odgovarajućih preventivnih programa i programa unaprjeđenja zdravlja kod djece i odraslih. Financijsko poslovanje Fonda opterećeno je povećanim brojem pacijenata iz godine u godinu po svim oboljenjima i značajnim izdvajanjem sredstava za plaćanje PDV-a na nabavu lijekova i potrošnog materijala, u milijunskim iznosima, u svakoj godini. U prihode sektora zdravstva, pa time ni Zavoda, nisu predviđena ni sredstva od trošarina, premda štetno konzumiranje duhana i duhanskih prerađevina te alkohola ima za izravnu posljedicu veće izdvajanje sredstava iz Fonda solidarnosti i županijskih za liječenje bolesti i stanja prouzročenih navedenim štetnim navikama. Zbog povećanog broja zahtjeva, nedovoljnog financiranja, ZZOiR nije u mogućnosti ispoštovati sve potrebe osiguranika. Samo jak zdravstveni sustav omogućava napredak države. Ulaganjem u preventivne programe smanjujemo troškove u zdravstvenom sustavu, otkrivajući navrijeme bolest započinjemo liječenje pacijenata u ranom stadiju. Bitna je i edukacija stanovništva o zdravom načinu života i ulaganja u zdravlje.
Večernji list: Koliko je ove godine predviđeno sredstava za Fond solidarnosti?
- Ove godine iz proračuna FBiH za Fond solidarnosti izdvojeno je 62,000.000 KM, od čega 50,000.000 KM za programe Fonda solidarnosti, 2,000.000 KM za financiranje liječenja povratnika iz FBiH u RS, 10,000.000 KM za financiranje programa biomedicinski potpomognute umjetne oplodnje. Ukupno planirani prihodi ZZOiR-a u 2024. iznose 287,550.000 KM i sastoje se od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u FBiH, u iznosu od 220,000.000 KM, paušalnih naknada po osnovi osiguranja inoosiguranika, u iznosu od 4,500.000 KM, dodatnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu detaširanih radnika u iznosu od 1,000.000 KM i ostalih prihoda u iznosu od 150.000 KM. U 2017. prihod iz proračuna FBiH je bio 26 mil. KM, u 2018. povećava se za 2,5 mil. KM, u 2022. za 5 mil. KM, a u 2023. uplaćeno je dodatnih 18 mil. KM. U 2024. izdvojeno je 50 mil. KM. U 2023. preko Fonda solidarnosti plaćeno je liječenje za oko 37 tisuća pacijenata, od toga za 20 tisuća pacijenata osigurani su lijekovi, a za 17.000 zdravstvene usluge.
Večernji list: Kako omogućiti proširenje liste lijekova, odnosno usluga?
- Odluku o listi lijekova Fonda solidarnosti donosi Vlada FBiH, na prijedlog Ministarstva zdravstva. Uvođenje osiguranika u pravo korištenja lijekova s liste, nakon preporuke ordinirajućeg liječnika, obavlja povjerenstvo. Zavod može nabavljati samo lijekove s liste lijekova Fonda solidarnosti. Svako proširenje, tj. uvođenje novih lijekova, iziskuje i osiguravanje dodatnih sredstava. Nadležnost Fonda je i jednakomjerno financiranje najsloženijih oblika visokodiferencirane zdravstvene zaštite, prioritetnih programa od interesa za FBiH i prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti.
Večernji list: Možete li se osvrnuti na tematiku nedostatka određenih lijekova na tržištu (primjerice citostatika)?
- Rad ZZOiR-a FBiH najčešće se veže uz nabavu citostatika, no moram naglasiti da je to samo jedan dio nadležnosti. Zavod vodeću ulogu ima u osiguranju univerzalnog pristupa financijski održivom osnovnom paketu zdravstvenih prava iz obveznog osiguranja. Neke od nadležnosti Zavoda su i sudjelovanje u izradi zakona i propisa u oblasti zdravstva, izradi međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, koordiniranje rada županijskih zavoda..., kao i realizacija programa zdravstvene zaštite. Nadležnost zavoda je i nabava lijekova gdje su uvrštene skupine lijekova: citostatici, imunosupresivi, lijekovi za liječenje hepatitisa C i B, multiple skleroze, hemodijalize, hemofilije, upalnih bolesti debelog crijeva, antiretrovirusni lijekovi, humani imunoglobulin, lijekovi za profilaksu respiratornog sincijalnog virusa te tuberkulostatici. Zavod nabavlja i isporučuje bolnicama 171 lijek, koliko je propisano odlukom o listi lijekova. Trenutačno je nestašica samo za nekoliko citostatika.
Večernji list: Što je razlog nestašice određenih citostatika?
- Razlozi za nestašice lijekova su složeni i višestruki, od problema u proizvodnji lijekova, distribuciji, povećanoj potražnji, zbog raznih čimbenika te ekonomske i političke situacije. Razlog je privremeni ili trajni prekid prometa lijekova na tržištu BiH od proizvođača zbog komercijalnih razloga ili reorganizacije proizvodnje. U većini slučajeva postoje alternativna rješenja, s tim da u slučaju da ne postoji zamjenski lijek, Zavod omogućava pacijentima pravo na refundaciju kupljenog lijeka uz priložene dokumentacije i potvrde. Većinom je riječ o citostaticima koji se koriste u manjim količinama. Nestašica pojedinih lijekova problem je na globalnoj razini jer se i zemlje iz okružja susreću s istim zbog problema u distribuciji, odnosno kašnjenju u isporuci. Nadamo se da ćemo u ovom pogledu djelovati kao država kako bismo se pripremili i poduzeli sve mjere da našim pacijentima i zdravstvenim ustanovama osiguramo kontinuiranu dostupnost svih lijekova.
