“Poslovni anđeli”, pojam koji se u BiH rijetko koristi, u Europi i svijetu je itekako popularan. Riječ je o tome da uspješni vlasnici i direktori tvrtki financiraju nove projekte i prihvaćaju rizik da će oni propasti, a kako bi potpomogli projekt u ranoj fazi. Riječ je o investitorima koji potpomažu budući rast projekta, a praktički da ništa ne znaju o samim investitorima, piše Večernji list BiH.
Inovativne tvrtke
U jednom od ranijih, pretpandemijskih izvješća “Europske mreže poslovnih anđela” stoji kako je njih 320.000 uložilo gotovo deset milijardi eura u pokretanje novih poslova u Europskoj uniji. “Poslovni anđeli” ulagači su u inovativne tvrtke, one za kojima EU toliko vapi kako u tehnološkoj utrci ne bi previše zaostajao za Kinom i SAD-om.
Ako se nadate da takvih ima u BiH, moguće je da ste u pravu, ali oni su uglavnom u sjeni i radije će dati nekome u koga vjeruju novac u ruke uz nadu kako će im se on vratiti kada projekt postane isplativ nego što će izgraditi mrežu koja potpomaže veći broj novih projekata. Stoga nije čudno što je BiH jedina zemlja Europe koja nema svoju mrežu “poslovnih anđela”, a ni izravnu nazočnost domaćih i inozemnih investicijskih fondova, a o čemu se govorilo i na nedavnom Business Funding Forumu koji je realiziran uz potporu SAD-a. Izvršna direktorica Fondacije 787 Dajana Džindo govorila je kako Latvija s tek 1,9 milijuna stanovnika ima više od 3000 aktivnih “anđela investitora” i 2 aktivna akceleratora s dopunskim financiranjem većim od 16 milijuna eura godišnje. Upravo ona i njezin tim žele uspostaviti mrežu “poslovnih anđela”, odnosno investitora u lokalne poslove u BiH. - Lokalni “poslovni anđeli” također omogućavaju pristup poslovnim znanjima i kontaktima, koji mogu znatno olakšati biznisima izlazak na strana tržišta i ubrzan rast - kazala je, među ostalim. Samo 3% populacije u BiH uključeno je u poduzetništvo, a u ovoj zemlji se od mladih očekuje da budu promjena i pokrenu zemlju u svakom smislu naprijed. Pitanje je na koji način to mogu učiniti jer, ako imaju i najbolju ideju na svijetu, pitanje je kako je iskoristiti. Oni koji imaju sreću ili, nažalost, dobru vezu u BiH i dobiju 5000 KM za neki projekt, znaju da je taj novac kap u moru i da ozbiljna investicija zahtijeva ozbiljnija sredstva. Stoga nije iznenađenje što mladi BiH mijenjaju nekom razvijenijim. Svako malo pojavi se vijest o uspjehu nekoga iz BiH, ali ne ovdje, nego obično u Njemačkoj, SAD-u, Kanadi, Australiji...
Beznačajni iznosi pomoći
Tvrtka koja se tek počinje razvijati, a nudi proizvod ili uslugu koja se trenutačno ne nudi drugdje na tržištu naziva se startup. - Kada jednostavno nema drugih izvora financiranja, iznosi poput 5000 KM nisu značajni prosječnom startupu, kojem je za rast i skaliranje potrebno po nekoliko stotina tisuća KM ili čak i više. Ovakvi i slični grantovi dokaz su nedovoljnog razumijevanja startup scene u javnim institucijama, gdje je potrebno uložiti vremena u edukaciju zbog shvaćanja i razlikovanja potreba startupa i tradicionalnog biznisa - riječi su suosnivačice jednog takvog biznisa Amele Iskrić-Hadžić. Nažalost, godinama se već piše o tome kako će u BiH trebati još puno vremena da se promijeni svijest i da se prepoznaju potencijali mladih koji se žele baviti poduzetništvom. A sad bi se moglo reći da je BiH već zakasnila i da je na korak do provalije. Veliki dio njezinih mladih otišao je vani, egzodus se nastavlja, a zatvaranje očiju pred tim činjenicama postalo je sasvim normalno. Hoće li netko uskoro prepoznati one koji su ostali, a koji u svom mikrosvijetu ostvaruju uspjehe i imaju ideje... - krajnje je vrijeme.•
