Na kraju drugog tromjesečja ove godine stanje javnog duga Bosne i Hercegovine iznosilo je 12 milijardi i 673 milijuna maraka, a što je udio u odnosu na bruto domaći proizvod države 26,72 posto. Zbog čega je ovaj udio značajan? On, naime, pokazuje kako se BiH po pitanju javne zaduženosti nalazi u znatno povoljnijoj poziciji u odnosu na brojne zemlje članice Europske unije, a s ovakvim udjelom u BDP-u Bosna i Hercegovina i više nego ispunjava maastrichtski kriterij maksimalnog udjela javnog duga u BDP-u, a koji je postavljan na 60%.

Vanjski dug BiH
Ipak, to je samo jedna strana medalje jer su ekonomije članica Europske unije uvelike otpornije i produktivnije, odnosno države se mnogo lakše nose sa stanjem javne zaduženosti uslijed snage svojih gospodarstava, ali je ipak zanimljiva konstatacija kako je BiH u relativnim omjerima, primjerice, manje zadužena od svjetskih ekonomija poput Njemačke. Javni dug BiH, kao što je poznato, čini zbroj vanjskog i unutarnjeg duga BiH. U kontekstu vanjskog duga nedavno su objavljene ažurirane informacije koje ukazuju na činjenicu da se on smanjuje. Vanjski dug BiH na dan 30. rujna ove godine iznosio je nešto više od 8 milijardi i 927 milijuna maraka, što je u odnosu na 30. lipnja ove godine manje za 167,38 milijuna KM ili 1,84%, a u odnosu na 31. prosinca 2022. godine vanjski dug smanjio se za 882,84 milijuna KM ili 9%, vidljivo je iz analize koju je objavio Muhamed Hasanović, zamjenik ministra financija i riznice Bosne i Hercegovine.

Kada je riječ o strukturi vanjskog duga, prva četiri mjesta drže velike međunarodne financijske institucije, što je i očekivano s obzirom na to da se radi o najizdašnijim podupirateljima realizacije brojnih infrastrukturnih i drugih projekata gospodarske naravi. U strukturi vanjskog duga najviše sudjeluje Svjetska banka - IDA i IBRD s 27,17%, a što je u iznosima oko 2,4 milijarde maraka, zatim Europska investicijska banka s 24,12% ili oko 2,1 milijardu maraka, Europska banka za obnovu i razvoj s 9,25% ili oko 825 milijuna te Međunarodni monetarni fond s 8,49% ili 757 milijuna KM.

S druge strane, Deutsche Welle donosi priču u kojoj se poziva na navode Agencije za statistiku Eurostat, a prema kojima je dug članica eurozone za 2022. godinu iznosio 91,4 posto BDP-a, odnosno ukupne vrijednosti roba i dobara proizvedenih u jednoj zemlji tijekom godinu dana. U odnosu na 2021. godinu to je smanjenje duga za četiri posto, što je jako mnogo, ali prema analizi Europske središnje banke (ESB), radi se o jednokratnom učinku zbog ekonomskog oporavka nakon pandemije korone. U svojoj najnovijoj prognozi ESB očekuje razinu duga od 89 posto za ovu godinu. Sljedeće godine dug će vjerojatno blago pasti na 88,6 posto. Sveukupno gledano, razina duga je znatno iznad maksimalne granice od 60 posto BDP-a utvrđene u Paktu o stabilnosti i rastu EU-a. Podsjećaju u tekstu i kako su pakt i njegovi strogi kriteriji suspendirani na četiri godine zbog pandemije koronavirusa i visokih cijena energije kao rezultat ruskog napada na Ukrajinu. Europska komisija, dodaju, nije pokretala nikakav postupak prema članicama EU-a zbog njihovih prevelikih državnih dugova. Jedanaest članica ima dug iznad granice od 60 posto, a među njima je i Njemačka sa 66 posto. Kada je pak riječ o načinu smanjenja duga, nužne su reforme.

- Visina duga nas ne zabrinjava toliko kao činjenica da dug neće pasti bez drastičnih reformi u prezaduženim zemljama - kaže Niels Thygesen, umirovljeni profesor ekonomije iz Danske i predsjednik Europskog fiskalnog odbora.

Drugo tromjesečje
S druge strane, Večernji list imao je uvid u stanje na kraju drugog tromjesečja 2023. godine, a koje je objavio Eurostat. Prema njegovim podacima, najviši omjeri državnog duga i BDP-a na kraju drugog tromjesečja 2023. zabilježeni su u Grčkoj (166,5%), Italiji (142,4%), Francuskoj (111,9%), Španjolskoj (111,2%), Portugalu (110,1%) i Belgiji (106,0%), a najmanji u Estoniji (18,5%), Bugarskoj (21,5%), Luksemburgu (28,2%), Danskoj (30,2%) i Švedskoj (30,7%).

Google potiho snima sve što govorimo. Ovo je najjednostavaniji način kako to isključiti