Bosna i Hercegovina s tri tone teškim zlatnim rezervama spada među države s najoskudnijim iznosom osiguranja u ovom plemenitom metalu, pokazalo je posljednje izvješće Svjetskog vijeća za zlato, piše Večernji list BiH.
Najviše zlata u Grčkoj
Među balkanskim zemljama, najveće zlatne rezerve ima Grčka, 112,2 tone, slijedi Bugarska s 40 tona, dok je na trećem mjestu Srbija sa 16,1 tonom.
Makedonija je na četvrtom mjestu sa 6,8 tona zlatnih rezervi, Slovenija je peta s 3,2 tone ispred BiH, koja ima tri tone, dok je na posljednjem mjestu Albanija s 1,6 tona zlata. Treba napomenuti da Albanija, kako među balkanskim zemljama, tako i u svijetu, posjeduje najmanje rezerve zlata.
Inače, od tri tone zlata koje ima BiH nešto više od tone dobiveno je na osnovi sukcesije bivših jugoslavenskih republika. Zlatne poluge čine svega 2,3 posto od ukupnih deviznih rezervi BiH, koje trenutačno iznose više od sedam milijardi KM, posljednji su podaci Centralne banke BiH.
Stabilnost marke
Ipak, prema mišljenju stručnjaka, težina zlatnog osiguranja država danas u ekonomskom smislu nema ni približno onakvu ulogu kakvu je imala nekada.
Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, ranije je kazao kako je zlato kojim raspolaže BiH pohranjeno u riznici jedne europske centralne banke i dodao da tri tone zlatnih poluga svakako ne bi mogle sačuvati stabilnost konvertibilne marke ako bi, kojim slučajem, došlo do kolapsa europskog monetarnog sustava.
Od 100 rangiranih zemalja, na posljednjoj listi Svjetskog vijeća za zlato najveće rezerve zlata imaju SAD, 8133,5 tona, zatim slijedi Njemačka s 3384,2 tone, iza koje je Međunarodni monetarni fond s 2814 tona, pa Italija sa 2452,8 tona, Francuska s 2435,4 tone i Rusija s 1094,7 tona.
