Preobrazba načina poslovanja u BiH kroz proces digitalizacije jedna je od ključnih zadaća domaćih vlasti, ali i potreba gospodarstvenika ako želimo biti konkurentni na rastućem europskom tržištu. Uvođenje elektroničkog potpisa, skraćivanje procedure za pokretanje biznisa, lakše do potvrda i drugih dokumenata, sve to uvjeti su za snažnije privlačenje investicija iz inozemstva, ali i realizaciju domaćih poslovnih ideja, piše Večernji list BiH. Prvi korak u digitalnoj transformaciji društva je digitalizacija i informatizacija javne uprave. Europska unija prati razvoj e-uprave u državama članicama posredstvom izvješća “Mjerilo e-uprave Europske komisije” na godišnjoj osnovi. Rezultati višegodišnjih istraživanja pokazuju da je BiH, prema razvoju e-uprave, zauzela 105. mjesto među 193 zemlje, navedeno je u nedavno usvojenom programu ekonomskih reformi BiH za razdoblje od 2021. do 2023.
Poduzete mjere
Ipak, koraci u smjeru pojednostavljenja procedura napravljeni su na svim razinama. Uprava za neizravno oporezivanje nedavno je postala prva certificirana državna institucija u BiH za izdavanje digitalnog kvalificiranoga potpisa, koji će zamijeniti klasični potpis i pečat u službenoj komunikaciji prilikom pružanja elektroničkih usluga poslovnoj zajednici. Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je pak ovoga tjedna prijedlog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima kojim se, kako su kazali, na kvalitetniji i jednostavniji način uređuju spomenute oblasti. Prednosti ovog zakona su skraćenje procedure i pojednostavljenje registracije obrta te omogućavanje pribavljanja dokumentacije po službenoj dužnosti. Izmjene Zakona o gospodarskim društvima u Federaciji omogućit će pak skraćivanje vremena i broja potrebnih procedura za registraciju kompanije, a što je zapravo još uvijek jedna od najvećih boljki kada je riječ o lakoći pokretanja poslovanja u BiH. Strategija razvitka Federacije BiH od 2021. do 2027. kao akceleratore koji najviše doprinose ostvarenju strateških ciljeva ističe razvoj digitalizacije i inovacija, otvaranje novih i razvoj postojećih poduzeća te unapređenje javnih financija i financijskoga sustava, dok se u dokumentu okvirnoga proračuna od 2022. do 2024. ističe podrška malim i srednjim poduzećima kroz podršku razvoju novih poslovnih modela, digitalizaciji poslovanja, tehnološkom razvoju i inovacijama.
Kompletan članak čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
