Onoga trenutka kada Europska komisija pripremi pregovarački okvir za Bosnu i Hercegovinu, koja je krajem ožujka dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o punopravnom članstvu u EU, pred institucijama na svim razinama vlasti, ovisno o ustavnim nadležnostima, naći će se šest tematskih klastera s 33 poglavlja, a u okviru kojih se tretira širok raspon tema od političkog, društvenog i ekonomskog značaja, počevši od javne uprave pa do zaštite potrošača. Dva poglavlja ostala su izvan klastera (Institucije i Ostalo), piše Večernji list BiH.
Revidirana metodologija za pristupne pregovore, koja je usvojena u veljači 2020. godine, donosi određene novine koje će svakako biti važan test funkcioniranja unutarnjih odnosa u BiH, višenacionalnoj državi s ustrojenim mehanizmom koordinacije, a koja mora uvažavati ustavnu arhitekturu zemlje.
Metodologija
S obzirom na to da je u Strateškom kompasu EU-a, na zahtjev Hrvatske, uvrštena odrednica o konstitutivnosti naroda, jasno je kako BiH ulazi u EU upravo kao multinacionalno društvo u kojemu se prava svih triju naroda moraju poštivati, a osobito kada govorimo o načelima legitimnog političkog predstavljanja.
U tehničkom smislu pak, osim ovoga, niz je pitanja koja će tražiti reforme. Gledajući kronologiju europskog puta BiH, a koji je, praktički promatrajući procese, započeo u veljači 2016. godine, onoga trenutka kada je tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović predao zahtjev za članstvo u EU, BiH je prošla, gledajući potrebne korake, otprilike pola puta do ulaska u EU. Naime, od ukupno devet koraka koje zemlja mora proći na putu od podnošenja zahtjeva do ratificiranja ugovora o pristupanju koji zemlji omogućuje da postane država članica EU-a, BiH je svladala četiri; odnosno trenutačno je na petom koraku u okviru kojega Komisija predlaže nacrt pregovaračkog okvira kao osnovu za pregovore, a koji potom trebaju usuglasiti države članice.
To je, zapravo, i posljednji korak prije operativnog dijela europskog puta koji će podrazumijevati otvaranje i zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja. A kako će taj proces izgledati, vidljivo je iz mape puta nove revidirane metodologije. Prvi klaster pitanja, koji nosi naziv Temeljna pitanja, donosi pet poglavlja: Pravosuđe i temeljna prava, Pravda, sloboda i sigurnost, Javne nabave, Statistika i Financijska kontrola, ali i tri skupa kriterija - Ekonomski kriteriji, Funkcioniranje demokratskih institucija te Reforma javne uprave. Za prvi klaster, zbog svojega značaja, određeno je da se pregovori prvi otvaraju i posljednji zatvaraju. Drugi klaster nosi naziv Unutarnje tržište te donosi devet poglavlja: Slobodno kretanje robe, Slobodno kretanje radnika, Pravo poslovnog nastanka i sloboda pružanja usluga, Slobodno kretanje kapitala, Zakon o gospodarskim društvima, Pravo intelektualnog vlasništva, Politike o konkurenciji, Financijske usluge te Zaštita potrošača i zdravlja. Konkurentnost i inkluzivni rast naziv je trećeg klastera u okviru kojega je definirano osam pregovaračkih poglavlja: Carinska unija, Obrazovanje i kultura, Znanost i istraživanje, Poduzetničke i industrijske politike, Socijalne politike i zapošljavanje, Ekonomske i monetarne politike, Oporezivanje te Informacijsko društvo i mediji. U okviru četvrtog klastera Zelena agenda i održiva povezanost pregovori će se vršiti kroz poglavlja koja nose naziv Prometna politika, Energija, Transeuropske mreže te Okoliš i klimatske promjene. Peti tematski klaster Resursi, poljoprivreda i kohezija donosi isti broj poglavlja: Poljoprivreda i ruralni razvoj, Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarne politike, Ribarstvo, Regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata usluga te Financijske i proračunske odredbe. Šesti tematski klaster Vanjski odnosi precizira obveze iz dvaju poglavlja - Vanjski odnosi te Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. U potonjem smislu valja naglasiti kako je BiH u potpunosti usklađena s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
Dinamika pregovora
Kada govorimo o tehničkim pojedinostima i dinamici pregovaračkog procesa, pregovori po svakom klasteru otvaraju se u cijelosti nakon što zemlja ispuni uvjete za otvaranje. Pritom treba navesti i kako se svako poglavlje obrađuje pojedinačno s obzirom na njegovo provizorno zatvaranje. S obzirom na značaj poglavlja, pregovori o temeljnim pitanjima prvi se otvaraju i posljednji zatvaraju; a napredak u okviru klastera temeljnih pitanja određuje ukupnu dinamiku pregovora.
