Unatoč svim problemima koje je sa sobom donijela pandemija koronavirusa i zbog koje su u drugi plan pale druge teme iz političkog života, a posebice napredak BiH na europskom putu, perspektive ispunjavanja uvjeta iz mišljenja Europske komisije su jasne - nekoliko je ključnih točaka oko kojih postoji spor, a koje su nužne za dobivanje statusa kandidata, piše Večernji list BiH.
Osim 14 uvjeta koje je Europska komisija postavila pred BiH, ključni preduvjet kojim bi BiH postala funkcionalna članica Europske unije, ali i NATO saveza, unutarnja je stabilnost koju je moguće postići isključivo dogovorom predstavnika triju konstitutivnih naroda.
Dvije ključne reforme
A te stabilnosti nema bez dviju reformi - prva je promjena izbornog zakonodavstva na način se istim omogući konstitutivnim narodima konzumiranje Ustavom zajamčenog načela konstitutivnosti. Ta konzumacija moguća je isključivo kroz takve odredbe koje će omogućiti izbor legitimnih narodnih predstavnika u institucije koje su, po Ustavu BiH, određene za narodno predstavljanje. U prvom redu radi se o Predsjedništvu BiH, kao i domovima naroda, pri čemu valja podsjetiti kako je jedino Hrvatima uskraćeno izabrati svoje legitimne predstavnike u ovim institucijama. Europska unija u ovom je slučaju pokazala senzibilitet, a o tomu svjedoči rezolucija Europskog parlamenta koja jasno navodi kako BiH neće biti uspješna kandidatkinja za članstvo u EU-u dok se ne uspostave odgovarajući institucijski uvjeti te se poziva sve političke vođe da rade na uvođenju nužnih promjena, uključujući reformu izbornog prava, uzimajući pritom u obzir načela iznesena u prethodnim rezolucijama, kao što su načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja. Istim dokumentom poziva se na niz reformi kako bi se BiH preobrazila u potpuno učinkovitu, uključivu i funkcionalnu državu temeljenu na vladavini prava, koja jamči jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana.
Osim izbornog zakonodavstva, za funkcionalnost države potrebna je i reforma daytonskog Ustava, no i tom kontekstu presudan je dogovor triju naroda te očuvanje i učvršćivanje principa konstitutivnosti. Izjavu veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država Erica Nelsona, koji je govorio o mogućnosti reforme Daytonskoga sporazuma, zapravo su pozdravili svi, od predstavnika triju konstitutivnih naroda pa do samih sudionika pregovora u Daytonu. Jasno je kako je Nelson svjestan uređenja BiH i činjenice da u njoj žive tri konstitutivna naroda te da ustavne promjene trebaju biti rezultat unutarnjeg dogovora. Toga je itekako svjestan i prvi čovjek EU-a u BiH veleposlanik Johann Sattler.
Prepoznavanje problema
O njihovoj svjesnosti dovoljno govori i činjenica da su upravo oni bili medijatori procesa koji je rezultirao dogovorom predstavnika HDZ-a BiH i SDA o promjenama Izbornog zakona za Mostar, kao i obvezom promjene Izbornoga zakona tako da se osigura legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje. EU je bio medijator i lanjskog procesa koji je rezultirao dogovorom predstavnika HDZ-a BiH, SDA i SNSD-a i u kojem se u jednoj od točaka ističe ustavna i institucionalna ravnopravnost naroda i njihovo legitimno predstavljanje. Ovo je dokaz da je dogovor na europskom putu moguć, a nedavno smo dobili još jednu dobru vijest - BiH je dobila poslovnik o radu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, što je jedan od 14 uvjeta iz mišljenja EK.•
BiH ne može u Evropu sve dok nas vode ovnovi koje predvode stada, sve dok građani ne dobiju svoja prava i dok se kompetentni ne nađu na svoja mjesta bez obzira na nacionalnost i pripadnost narodu. To se neće desiti sve dok 30% ljudi smatra da him je matica druga država, a ovu bi da muzu. SNSD i HDZ nedaju svoje privilegije neće da se odreknu beneficija, a sve su ugroženi po 33% vlasti na državi i sve moguće beneficije plaat do 5000KM, i sve što radiš možeš raditi sa pola mozga: gledaš svog glavonju pa kad se on digne i ti se diži.