Četiri dana od početka ruske invazije na Ukrajinu sve je snažniji otpor branitelja. Ključne bitke vode se za Kijev i Harkov. Dio javnosti vidi brojne sličnosti onoga što se zbiva u Ukrajini s ratom na našim prostorima. Po pojedinim teorijama, doduše ničim potvrđenim, ističe se kako bi se na Putinovom nišanu mogla naći BiH. Mijo Krešić je profesionalni vojnik, aktualni zamjenik ministra obrane. Ističe kako takve ocjene ne stoje, a snagu BiH danas vidi jednako kao i prije 30 godina kada je proveden referendum o neovisnosti, piše Večernji list BiH.
Večernji list: Četvrti dan je rata u Ukrajini. Čini se da na uspijeva ruski blitzkrieg?!
- Moram reći da je blitzkrieg nešto što je definitivno propalo kao taktika. Možda je to moglo biti primjenjivo u nekom vremenu prije 30, 40, 50 godina. Danas je to jednostavno nemoguće. Ovdje se definitivno Ukrajina pokazala kao organizirana država unatoč silini udara s kojim se suočila. Pružen je organizirani otpor. Zato smatram da taktika brzog dostizanja ciljeva nije uspjela, a vrlo će teško uspjeti. Istodobno, ovdje je jako teško definirati što su to stvarni ciljevi s ruske strane. Radi se, jasno, o invaziji, no u kojem obujmu će se ona događati, to je nešto što svi koji se time bave, pa čak i obavještajne službe koje to pokušavaju doznati, mogu samo procjenjivati. S ruske strane to jedino Putin zna jer je on koji donosi odluke. Jako je teško ući u glavu toga čovjeka u kojem smjeru želi dalje nastaviti proizvoditi zlo i koja je krajnja granica zla koje se može dogoditi u Ukrajini. Većinu informacija o zbivanjima u Ukrajini imam na temelju javno dostupnih informacija. No, jako je teško doznati informacije s mjesta događaja. Razgovarao sam i s nekim osobljem koje je angažirano u Ukrajini u međunarodnim asocijacijama, jednako kao i s našim diplomatima.
Večernji list: Brojni su ovaj rat uspoređivali s onim što se događalo u vrijeme raspada Jugoslavije. Vidite li ga vi na taj način?
- Jako je teško povezivati to vrijeme i okolnosti od prije 30 godina. Posve su različiti akteri, drukčije su tehničko-tehnološki opremljeni svi koji su akteri danas i iz onoga vremena prije tri desetljeća kada se raspadala bivša Jugoslavija. Posve je drukčiji i raspored od, rekao bih, lokalnog, regionalnog i šireg globalnog okružja. Vrijeme raspada Jugoslavije je pratilo jedno posve drukčije globalno preslagivanje. A danas imate posve nove okolnosti. Uključujući i one tehnološke naravi. Doslovno uživo možete pratiti razvoj događaja, informacije. One više ne dolaze samo od medijskih kuća ili onih koji službeno izvještavaju kao što je to bilo početkom devedesetih. Danas preko društvenih mreža možete pratiti zbivanja iz svih dijelova i možda to najautentičnije svjedoči o tome što se događa. Sve je jednostavno dostupno. To, doduše, govore o mikrosredinama, no važno je imati na umu i širu sliku nakon čega bi se moglo dati pravu ocjenu.
Večernji list: Sličnost, da ili ne?
- Ne vidim sličnosti. Ovdje se radi o klasičnoj invaziji. Ukrajina je neovisna, suverena država sa svojom tradicijom. Ukrajina je također složena država, no Rusi tamo čine manji dio stanovništva.
Večernji list: Može li se reći da je jednako kao u slučaju pojedinih republika Zapad okrenuo leđa Ukrajini na početku agresije?
- Ne vidim to tako. Zapad nije okrenuo leđa Ukrajini. Ne vidim da je Zapad okrenuo leđa ni BiH. Pristup Zapada je takav da sustav trebaju graditi lokalne snage. Ukrajina je zemlja koja ima više od 40 milijuna stanovnika i radi se o prostorno najvećoj državi u Europi ako se isključi Rusija s azijskim dijelom. I nas se u BiH cijelo ovo vrijeme pokušava urazumiti da napustimo stara razmišljanja te da gradimo inkluzivni sustav koji će biti od koristi svima u BiH, a ne samo malom broju pojedinaca koji bi od toga mogli imati koristi.
Večernji list: Vidite li opasnost da se Balkan, odnosno BiH nađe na meti sljedećih velikih operacija ruske strane kako to komentira dio medija koji, doduše, i propagandistički pišu o stanju u ovoj regiji?
- Mogu se davati različite ocjene i procjene, ali je, ustvari, pitanje što je realnost. Jedno vrijeme se komentiralo kako je Njemačka na meti Moskve. Ovisi samo tko komentira. Čak ako netko i stavlja metu na BiH, pitanje je što mi činimo kako bismo je sklonili sa zemlje. Mislim da imamo toliko pameti. Zato ne vidim uopće pretjeranu mogućnost da se BiH nađe u takvoj poziciji. Mi se nalazimo u posve drukčijoj poziciji. Imamo danas EUFOR za osiguranje stabilnog i sigurnog okruženja, ali i NATO zapovjedništvo koji je također jamac sigurnosti. Uz to sve imamo razvijenu komunikaciju sa svim zemljama članicama EU-a i NATO-a koje imaju utjecaja na kretanja u BiH. Uključujući tu, dakako, i Hrvatsku. NATO je danas u BiH, a to što mi nismo u ovome trenutku zemlja članica, mislim da ne mijenja bitnije našu poziciju. NATO i EU imaju obvezu prema BiH. Rekao bih da je to stvar partnerstva.
Večernji list: Je li u tome smislu to što govorite i najveća snaga BiH, njezine Oružane snage, ali ponajprije partnerstvo s NATO saveznicima?
- To je posebna prednost BiH. Oružane snage su ustrojene i ustrojavaju se po NATO standardu, a mi u svim aktivnostima koje radimo potenciramo izgradnju upravo tih standarda. To je nešto što je najveća vrijednost i najveća snaga bez obzira na naše ukupne kapacitete te odnose i pojedince unutar BiH koji stvari gledaju nešto drukčije. Oružane snage BiH imaju svoga saveznika, glavnog mentora za ustroj i razvoj. To je Nacionalna garda Marylanda s kojom imamo potpisane posebne sporazume. Jednako kao što ih imaju i Srbija, Crna Gora i druge države u regiji. To ponajprije govori u kakvom okružju se BiH zapravo nalazi.
Večernji list: Kako komentirate dio napisa iz bošnjačkih medija da su Hrvati dio ruske agenture, da podržavaju agresiju? Radi li se o specijalnome ratu?
- Ovdje se uvijek mogu postavljati različite teorije ovisno o tome tko ih kreira, tko se bavi takvim procjenama. Ako netko ima lošu namjeru, a jedan značajan broj njih BiH promatra kao zemlju jednoga naroda, onda imate takve komentare. Mora se uzeti u obzir takva slika. No, koliko god to čudno zvučalo, dobro je i da postoje takvi komentatori, jer je onda jednostavnije razlučiti istinu od manipulacije.
Večernji list: Vidite li skoro BiH kao članicu NATO saveza iako znamo da se srpska strana tome protivi?
- Najmanje zadnjih petnaest godina sam svjedok svega što se zbivalo oko NATO-a. Nisu cijelo vrijeme sve strane bile protiv ili za NATO savez. Osim hrvatske strane. Jedino su Hrvati cijelo vrijeme bili nedvojbeni i predstavljali su kohezijsko tkivo prema euroatlantskim integracijama. Na tome ćemo sigurno ustrajati. Stalno sam u prilici razgovarati s predstavnicima srpskog i bošnjačkog naroda. Kada analiziramo razdoblje više od desetljeća, vidimo koje su prigode propuštene. Nisu cijelo to vrijeme Srbi utjecali da se ne dogodi MAP ili pak ANP. Smatram da je NATO jedna od najboljih opcija kako bi se riješilo pitanje kolektivne sigurnosti. BiH bi u tome slučaju bila dobitnik jer bi povećala standarde, a osnažili bi veze s našim partnerima. Ponavljam, NATO je nama najbolja opcija. Neutralnost nekog malog prostora kakav je BiH, teško se može održati. No, kako god bilo, mi u BiH trebamo donijeti odluku o tome.•
