U Sarajevu je danas održano savjetovanje o podnošenju zahtjeva za reviziju presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid. Kako je odlučeno, BiH će ponovo pokrenuti reviziju Tužbe protiv Srbije. Potvrdio je to večeras Bakir Izetbegović u obraćanju javnosti nakon što je završen sastanak u Sarajevu.
Savjetovanje se održalo pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, a u organizaciji Fondacije “Pravda za Bosnu i Hercegovinu” i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Sastanku je prisustvovao veliki broj eksperata iz oblasti prava, službenika iz institucija BiH i nevladinih organizacija.
Prije 10 godina Međunarodni sud pravde u Hagu po tužbi BiH protiv Srbije je odlučio da Srbija nije odgovorna za genocid u Srebrenici, ali je odgovorna za to što nije spriječila genocid i kaznila osobe optužene da su genocid počinile.
Najviši UN-ov sud definirao je u Den Haagu pokolj nad bosanskim muslimanima u Srebrenici genocidom, za koji ne drži odgovornom Srbiju i odbacuje zahtjev za isplatom financijske odštete, ali Srbiju drži odgovornom jer je zločin propustila spriječiti te kazniti počinitelje.
"Nije dokazano da je vojska SRJ sudjelovala u masakru u Srebrenici, niti da su politički vođe SRJ planirali ovaj masakr. Međutim, nije dokazano da je bilo ovakvog sudjelovanja kada je u pitanju masakr u Srebrenici", rekla je tada sutkinja Higgins.
Dodala je da u drugim masovnim ubojstvima bosanskih muslimana sud nije uvjeren da su izvršitelji imali specifičnu namjeru da počine zločin, prenosi N1.
Rosalyn Higgins je također kazala kako sud ne može utvrditi da je Srbija bila sudionica genocida u Srebrenici time što je pomagala bosanske Srbe u vrijeme kada je znala da njihove snage kane počiniti genocid.
"Sud je s 13 glasova prema 2 presudio da Srbija nije počinila genocid", izjavila je u sudnici predsjednica ICJ-a Rosalyn Higgins.
ICJ je na početku čitanja presude ubojstvo 8.000 muslimanskih muškaraca u Srebrenici definirao kao genocid, ali je presudio da Srbija nije odgovorna niti sudionica pokolja. ICJ je, međutim, ocijenio da Beograd nije učinio ništa kako bi spriječio pokolj u Srebrenici 1995., prenijele su tada agencije.
Vlastima u Beogradu bilo je jasno da postoji ozbiljna opasnost od masovnog pokolja u Srebrenici, no Srbija "nije pokazala da je poduzela bilo kakvu inicijativu kako bi spriječila ono što se dogodilo ili bilo koju akciju kojom bi spriječila zločine koji su počinjeni", pročitala je Higgins.
Srbi su "trebali uložiti maksimalne napore u njihovoj moći kako bi pokušali spriječiti tragične događaje koji su se spremali", u UN-ovoj enklavi (Srebrenici), a čiji su se razmjeri "mogli naslutiti", prenijela je tada agencija Associated Press.
AP dodaje i da je ICJ odbacio zahtjev Bosne i Hercegovine za financijskom odštetom koju bi trebala isplatiti Srbija.
"Financijska odšteta nije primjeren oblik reparacije za propust obaveze spriječavanja genocida", stoji u presudi ICJ-a.
Na početku čitanja presude Higgins je odbacila argumente Srbije da je sud nenadležan za slučaj. ICJ je presudio da je Srbija imala obvezu poštivati Konvenciju o genocidu iz 1948., tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1992-95.
Ovo je ujedno bila prva presuda u povijesti po tužbi kojom je jedna država tužila drugu za genocid.
Inače, rok za podnošenje zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije ističe 26. veljače.
