Unatoč velikoj političkoj krizi koja je obilježila posljednjih nekoliko mjeseci i zbog koje je bilo ugroženo financiranje vrijednih projekata u BiH, nekoliko nedavnih vijesti pokazuje kako su državne institucije spremne ubrzati proces komuniciranja s međunarodnim financijskim institucijama s ciljem daljnjeg ulaganja, a u fokusu su i najsnažnije europske institucije koje pomažu BiH - Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj, piše Večernji list BiH.
Ukupna pomoć koju bi BiH mogla dobiti u ovoj godini iz europskih izvora financiranja premašuje iznos od 758 milijuna eura, a novac će se iskoristiti za ulaganje u infrastrukturu, zdravstveni sektor, mala i srednja poduzeća...
Nastavak projekata
Upravo je ovih dana zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda razgovarao s direktorom odjela Europske investicijske banke (EIB) za zapadni Balkan i Tursku Matteom Rivellinijem o započetim projektima ove banke u BiH i nastavku buduće suradnje. Ono što ohrabruje je poruka kako su se sugovornici složili da je nužno nastaviti započete projekte jer je u proteklom razdoblju bilo zastoja u postupku pregovaranja i ratifikacije kreditnih aranžmana EIB-a, ali i dodjele grant sredstava koja prate ove projekte. U tom kontekstu treba naglasiti kako je Bevanda istaknuo kako očekuje ubrzanje dinamike u idućim mjesecima jer su pokrenute nužne procedure te je u Parlamentarnoj skupštini BiH okončan postupak ratifikacije za neke sporazume, a Vijeće ministara BiH će na idućim sjednicama razmatrati započete projekte.
Kada je riječ o konkretnim aktivnostima na terenu, a koje jasno pokazuju kolika je vrijednost dosadašnje pomoći te koliko bi ta pomoć mogla rasti u idućem razdoblju, treba uputiti na činjenicu da su predstavnici EIB-a naglasili da je u zastoju bilo pet projekata u oba entiteta ukupne vrijednosti oko 50 milijuna eura, a očekuje se da se tijekom ove godine plasira blizu 400 milijuna eura za četiri projekta koji se odnose na zdravstveni sektor, rekonstrukciju željeznica i jedne dionice na koridoru Vc u Republici Srpskoj te projekt vjetroelektrane na Vlašiću u Federaciji BiH. Poruke koje je pritom uputio Bevanda unose optimizam i pokazuju kolika je važnost koju ova državna institucija, kojoj je on na čelu, ima kada je riječ o smirivanju situacije u BiH u kontekstu međunarodnih financijskih tijekova.
Dokaz tomu je i Bevandina izjava kako će Ministarstvo financija i trezora BiH obavljati svoj dio aktivnosti redovito kao što je bilo i u prethodnom razdoblju, kao i podatak kako su predstavnici EIB-a zahvalili na dosadašnjoj suradnji i proaktivnom pristupu ministra i službenika Ministarstva koji realiziraju projekte s međunarodnim financijskim institucijama. Istodobno, Vijeće ministara također je pokazalo otvorenost prema ubrzanju realizacije svih onih pretpostavki za nastavak financijske pomoći koju BiH dobiva od EU-a i njegovih članica.
Tako je Vijeće ministara usvojilo inicijativu Ministarstva financija i trezora te je imenovano izaslanstvo za pregovore o zaključivanju ugovora o zajmu (koridor Vc, dionice Ovčari - Mostar sjever, Mostar sjever - Mostar jug) između BiH i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Riječ je o zajmu vrijednom 350 milijuna eura s alokacijom na FBiH uz rok otplate do 15 godina, uključujući tri godine grace razdoblja.
Izgradnja autoceste
Projekt podrazumijeva izgradnju autoceste od Ovčara do Mostara jug na koridoru Vc te će biti podijeljen na dionice Ovčari - Mostar sjever i Mostar sjever - Mostar jug. Dionica od Ovčara do Mostara sjever sastoji se od tri dijela i uključuje Ovčari - ulaz u tunel Prenj, tunel Prenj i tunel Prenj - Mostar sjever) u ukupnoj dužini oko 35 kilometara. Planirano je da bude financirana ovim kreditnim sredstvima osiguranim iz Europske banke za obnovu i razvoj, ali i sredstvima Europske investicijske banke.
No, tu nije kraj pomoći domaćem gospodarstvu; Vijeće ministara utvrdilo je prijedlog sporazuma o grantu i amandmana broj 8 na sporazum o financiranju od 27. veljače 2006. godine između KfV-a, Frankfurt na Majni (KfV) i BiH, koju predstavlja Vijeće ministara BiH (primatelj), u iznosu 6,000.000 eura za ublažavanje utjecaja COVID-19 na mikro, mala i srednja poduzeća preko Europskog fonda za BiH (EFBH) - faza 2. Prijedlogom sporazuma definiran je dodatni grant Savezne Republike Njemačke u iznosu šest milijuna eura u okviru programa za smanjenje posljedica COVID-19 za mala, srednja i mikro poduzeća, koji će biti uplaćen Europskom fondu za BiH.
S druge strane, pomaže se i lokalnim zajednicama pa je tako utvrđen i prijedlog ugovora o grantu (regionalni projekt čvrstog otpada u Živinicama) između BiH i Europske banke za obnovu i razvoj, koji se odnosi na investicijski grant Švedske agencije za međunarodni razvoj i suradnju (SIDA), vrijedan 2,5 milijuna eura.
