Kada smo prije tri godine prvi put pisali o uvozu ribe pangasius, odnosno, vijetnamskog soma, tada su službeni podaci govorili kako je u BiH samo u pet mjeseci uvezeno 196 tona ove ribe, a što je plaćeno skoro 700.000 maraka. Od tada su u BiH uvezene još stotine tona ove ribe u milijunskoj vrijednosti, a prodaja je išla dobro zahvaljujući niskoj cijeni.
Radioaktivnost
Ipak, teško je očekivati kako će se dobra prodaja ovoga proizvoda nastaviti u budućnosti. Naime, objavljeni su podaci kako je uvoz pangasiusa zabranjen u Francuskoj i Italiji zbog radioaktivnosti i teških metala. Bh. institucije još uvijek šute i ne komentiraju ovu činjenicu, a zabrinjavajući je podatak kako se ova riba uzgaja u jednoj od najzagađenijih rijeka u svijetu Mekong. Stručnjaci su upozorili kako su pojedinci koji su redovito konzumirali spomenutu ribu ubrzo pokazali znakove trovanja i imali velike zdravstvene komplikacije. - Posljedice konzumacije ovakve ribe ne moraju se manifestirati odmah nego nakon dugog vremensog razdoblja. Zbog toga ne treba konzumirati ovakvu hranu. Za svoj novac možemo kupiti što želimo, a naša je preporuka da se kupuje domaće jer kod nas ima dosta kvalitetne ribe - poručili su iz Pokreta potrošača RS. Konzumacija zagađene ribe može dovesti do brojnih zdravstvenih komplikacija. Ugroženi mogu biti svi organi, a posebno je na udaru nervni i imunološki sustav. I ankete koje su provedene pokazuju kako je sve manje građana spremno u budućnosti kupovati ovakvu ribu. - Već se zna kako dolazi iz zagađenih rijeka, kako je opasna, te kako je preporučeno da se ne jede. Ima i drugih riba koje su puno zdravije, a razlika u cijeni nije velika - govori nam jedan od naših sugovornika.
BiH kao deponij
Kroz priču o vijetnamskom somu ponovno se povlači priča oko uvoza hrane u BiH. Na našim stolovima završava uglavnom sve ono što prema važećim pravilima ne smije ući u zemlje Europske unije. Stoga se opravdano postavlja pitanje je li Bosna i Hercegovina jedan veliki deponij Europske unije i kada će institucije u BiH posvetiti više pozornosti kontroli hrane koju uvozimo. Svi naši sugovornici poručuju kako je većina domaćih proizvoda u BiH puno zdravija od onoga što nam dolazi preko granice. Većina, ipak, bira strane proizvode još uvijek.
