Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, značajno je opao uvoz zlata u BiH. Pa je tako u 2020. godini zlata uvezeno u vrijednosti od 1,599.033 KM, a lani svega 656.743 KM. S druge strane, izvoz zlata je prošle godine iznosio je 48,473.529 KM i viši je nego 2020. za skoro 15 milijuna KM, piše Večernji list BiH.
Najviše su izvezeni otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima ukupne vrijednosti 44,404.936 KM. Na snažnu ekonomsku krizu, smanjenje broja zaposlenih, pad osobnih primanja, rast troškova života i sve težu mogućnost izmirenja svojih obveza, najčešće kreditnih, veliki broj građana Bosne i Hercegovine odgovorio je prodajom najdražih uspomena - zlatnog nakita. Ovo potvrđuju upravo brojke o izvozu starog zlata i nakita. Ljudi su prodavali obiteljski nakit kako bi preživjeli, međutim, pitanje je koliko uopće više imaju što za prodati. Stručnjaci smatraju da je pad uvoza od gotovo dva i pol puta odraz slabe kupovne moći građana, koji nakit kupuju samo za posebne prilike, poput svadbe i krštenja. “Pandemija i neizvjesna situacija pri- morala je ljude da prodaju zlato, koje je kod nas uvijek bilo neka vrsta štednje. Nije bilo grada bez barem dva-tri mjesta na kojima se otkupljuje zlato. Taj posao su uglavnom radile inozemne tvrtke koje su se registrirale kod nas”, rekao je za Glas Srpske predsjednik Udruge potrošača “Zvono” u Bijeljini Jovan Vasilić, dodajući da je ono što je otišlo u izvoz najvećim dijelom upravo nakit koji su građani prodali. “Prodaja zlata opala je u posljednje dvije godine, a osobito prošle koja je, mogu slobodno reći, bila katastrofalna. Ljudi nemaju novca, nakit kupuju samo za posebne prilike kao što su vjenčanja i krštenja”, kazala je vlasnica jedne banjolučke zlatare, dodajući da je lani zakazala i prodaja nakita dijaspori koja je inače izdvajala veće iznose novca u zlatarnicama nego domaći kupci.
Prema njezinim riječima, mnogo više se i prodaje i uvozi zlata u FBiH nego u RS-u. Međutim, u BiH ima i onih za koje nema krize. Za razliku od 2020., prošla godina je bila znatno primamljivija što se tiče uvoza u BiH draguljarskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima. U 2020. godini uvezeno je draguljarskih predmeta u vrijednosti od 7,601.885 KM. Da je porasla potražnja, potvrđuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH za 2021. godinu, prema kojima je lani uvezeno ovih plemenitih metala u vrijednosti od 15,143.014 KM. To je ujedno i najviši iznos ikad zabilježen u BiH. Cijene zlata i dragulja su stabilne. - Zbog toga su oni koji imaju novca kupovali. To je jedini razlog što je toliko dragulja uvezeno - kaže jedan od sarajevskih zlatara
