Siječanj je 2025. U nekim dobrim, starim vremenima, kako pisac ovih redaka često voli početi tekst, ali uglavnom u kontekstu klime, i po prepričavanju starijih, u siječnju bi bilo snijega, siječanj bi bio najhladniji zimski mjesec, sjedilo bi se u kući jer se od snijega i leda nije moglo nigdje. Sada, na kraju siječnja, možemo krenuti u šetnju, ispijati kavu na terasi, raditi nešto u polju čisto da se rekreiramo i pripremimo zemlju za sjetvu i sadnju, piše Večernji list BiH.
Neke prognoze pokazuju da će prva polovina veljače biti hladna pa da ćemo osjetiti ponešto od te zime, ali moramo biti realni, zime već dugo nisu što su nekad bile, a i ove godine mogla bi se obistiniti ona novija pučka meteorološka izreka da više hladnih prodora imamo za Uskrs nego za Božić. Osim što je ovo vrijeme poremetilo zimu, pa nam ju je sve neugodnije zvati zimom, poremetilo je i zdravlje ljudi. Pričat ćemo o alergijama.
Simptomi se javljaju
Ranije se za njih nije ni znalo dobro, imunitet je bio nekako otporniji, živjelo se valjda s tim i suživjelo, međutim, danas, kako doktor Saša Srića reče, alergije su bolest modernog doba. Nekad, barem u siječnju, o njima nismo pisali, međutim, ovih dana, kako nam se žale i čitatelji, a i liječnici, red ih je spomenuti jer se simptomi alergija već javljaju. Klimatske promjene, koje su donijele toplije zime, promjene u vegetaciji te rast zagađenja zraka, učinile su alergene prisutnima tijekom cijele godine.
U jednoj od stručnih analiza navodi se sljedeće: "Globalno zatopljenje rezultiralo je promjenama u obrascima vremena, a zimski mjeseci u mnogim dijelovima svijeta, uključujući Europu, više nisu onako hladni kao prije. Prije nekoliko desetljeća siječanj je bio karakteriziran snijegom, ledom i niskim temperaturama koje su znatno smanjivale koncentraciju alergena u zraku. Međutim, kako se prosječne temperature podižu, sezona cvjetanja pomiče se unaprijed pa neke biljke počinju ispuštati pelud već u zimskim mjesecima." Jedan od glavnih krivaca za alergije u siječnju je pelud stabala, poput lijeske i johe, koje sada počinju cvjetati ranije nego prije.
Naime, ove biljke osjetljive su na duljinu dana i temperaturu pa s blažim zimama počinju ranije otpuštati pelud, uzrokujući simptome alergija kod osjetljivih osoba. Iako mnogi siječanj doživljavaju kao razdoblje mira za osobe sklone alergijama, nekoliko glavnih alergena može izazvati simptome. Pelud ranocvjetajućih stabala, poput lijeske (Corylus), prvi znak proljeća sada se često javlja već u siječnju, dok joha (Alnus) cvjeta nešto kasnije od lijeske, ali njezin pelud također može biti prisutan već u drugoj polovini siječnja. Brijest i čempres u nekim mediteranskim područjima počinju cvjetati već početkom godine, dok brijest u toplijim krajevima može proizvoditi pelud tijekom siječnja i veljače.
Kućne grinje također su prisutne jer zimski mjeseci obično znače više vremena provedenog u zatvorenim prostorima, što znači i veću izloženost unutarnjim alergenima poput grinja. Ove mikroskopske organizme nalazimo u tepisima, posteljini i namještaju, a njihove izlučevine mogu izazvati simptome alergije, osobito kod osoba koje pate od alergijske astme. Plijesni i gljivice također su problem jer vlažna i blaga zima pogoduje njihovu razvoju, a one oslobađaju spore u zrak koje mogu izazvati respiratorne probleme, osobito kod osoba s alergijama ili astmom.
Današnje alergije su i jače i intenzivnije nego prije jer je dulja sezona cvjetanja koja se sada proteže i na siječanj i veljaču, umjesto na ožujak i travanj kao nekad. Zagađenje zraka dodatno pogoršava situaciju jer se čestice smoga vežu za pelud i čine ga još agresivnijim, a moderni način života i prehrana bogata aditivima doprinose većoj osjetljivosti na alergene. Danas govorimo o tome da je polovina stanovništva Europske unije pogođena alergijama. - Alergija se može definirati kao bolest modernog doba, a njezina incidencija dramatično raste - ističe dr. Srića.
Curenje nosa, kašalj
Potrebno je pravodobno prepoznati simptome, dijagnosticirati alergiju i početi odgovarajući tretman. Simptomi alergijskih reakcija variraju, ali uključuju curenje nosa, svrbež očiju i kašalj. Prepoznavanje tih simptoma i obraćanje liječniku ključni su za adekvatan tretman, navodi dr. Saša Srića. Simptomi su teški i kod djece i kod odraslih, a mnogi od njih kažu da ih ranije nisu ni imali, no nešto se očito promijenilo i pokrenulo procese.
- Ako primijetite simptome kao što su curenje nosa, svrbež očiju ili kašalj, važno je potražiti medicinsku pomoć kako bi se postavila točna dijagnoza i započeo odgovarajući tretman - zaključuje dr. Srića. I da, nemojte se liječiti na svoju ruku jer alergije, često smo se uvjerili, nisu bezazlene.
