Svjetski dan bolesti štitnjače obilježavao se jučer, 25. svibnja, s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije.
Sve manje pacijenata javlja se zbog isključive hipotireoze odnosno hipertireoze. Velik broj pacijenata ima miješanu simptomatologiju, a ravnatelj Poliklinike Leptir dr. Ante Škaro voli reći kako je to stres sindrom na štitnjači, ističu iz zagrebačke Poliklinike Leptir, piše Zadovoljna.hr.
Tada je štitnjača još uvijek zdrava i tada je najvažnije krenuti s tretmanom. Dio pacijenata, dodaju iz Poliklinke Leptir, javlja se nakon odrađenih sistematskih pregleda, na kojima im je ultrazvučno detektiran čvor na štitnjači, ili krvnim pretragama ustanovljen disbalans hormona.
Simptomi zbog kojih se ljudi javljaju, osim najčešćeg umora, jesu značajno povećanje ili smanjenje tjelesne težine u kratkom periodu, ubrzan rad srca, promjena kvalitete kose, kože i noktiju, a često se javljaju zbog niza naizgled nepovezanih simptoma.
Da postoji problem sa štitnjačom, često se ustanovi nakon različitih specijalističkih obrada koje se pokažu urednima.
Problemi sa štitnjačom često se javljaju u dužim razdobljima izraženog stresa, koji često prate neuredni obrasci spavanja i hranjenja, pa endokrinološki sustav reagira hormonalnim disbalansom.
- Najbolji savjet za prevenciju bolesti štitnjače jest brinuti o sebi kao što biste brinuli o dragoj bliskoj osobi. Jedite raznovrsno, dovoljno spavajte, radite stimulirajući posao, nađite zanimaciju, smijte se i okružite ljudima koje vi volite i koji vas vole, a tako odgajajte i svoju djecu.
Ako se počne liječiti klasičnom i komplementarnom terapijom, štitnjača se može vratiti u stanje balansa sama. Zato mi prakticiramo multidisciplinarni pristup i uz liječnike imamo i nutricionistkinju i psihologinju, govori dr. Ante Škaro, ravnatelj Poliklinike Leptir, jedne od vodećih zdravstvenih ustanova za dijagnostiku, liječenje i kirurgiju u Hrvatskoj.
Ako se štitnjača nastavi iscrpljivati, dugoročno će biti teže liječiti je, a na samoj štitnjači mogu se dogoditi promjene zbog kojih je konačno potrebna operacija. Također, premalo hormona u krvi može otežavati rad ostalih organa i sustava, a previše hormona u krvi može ubrzano trošiti tjelesne resurse.
