U posljednje vrijeme smo na području Posavske županije pronalazili primjere povratka iz zemalja Zapada, ponajviše iz Švicarske, ali i Njemačke, piše Večernji list BiH.
Najčešće je riječ o osobama koje ne žele čekati mirovinu, već i desetak godina ranije vrate se u rodni kraj kako bi mogle uživati u zlatnom dobu života s nešto manje novca, koji je ionako u toj dobi precijenjena kategorija.
Netipičan povratnik
Ipak ima slučajeva i povratka mladih osoba. Jedan od takvih je Mato Janjić, 30-godišnjak iz naselja Jenjić pokraj Orašja. Nije baš tipičan povratnik. Vratio se jer želi stečeno znanje prenijeti rodnom kraju. Djetinjstvo je proveo u Austriji, gdje se i školovao, a onda to znanje prenosi u Posavinu. U Posavinu, točnije u rodni Jenjić, Mato se vratio prošle godine. Roditelji su ostali u Austriji, a on se sam vratio te, kaže nam, nije požalio.
- Nije bilo teško donijeti odluku jer oduvijek sam se želio baviti stočarstvom, odnosno govedarstvom, a jednostavno sam vidio mnogo više mogućnosti za razvoj mljekarske proizvodnje upravo ovdje nego u Europskoj uniji. Na farmi sada trenutačno sveukupno imam 52 krave, što uključuje junice i telad, od kojih su 34 krave na muži. Roditelji su u početku negodovali, no sada su se već pomirili s mojom odlukom - kaže nam s osmijehom Mato. Njegova je farma jedna od možda najsuvremenijih ili, bolje rečeno, najinovativnijih po sustavu hranjenja, a koji je sastavio na osnovi poznavanja genetike jer se time ranije bavio, pa mu, tvrdi, krave dnevno daju i do 1000 litara mlijeka.
Prehrana krava na Matinoj farmi nešto je drugačija nego na ostalima jer on ne koristi sijeno. Takav način prehrane rezultira izrazito kvalitetnim mlijekom.
Zadovoljan i sretan
Njegove krave dnevno daju u prosjeku 30 litara mlijeka, a neke čak i do 60 litara, tvrdi Mato i objašnjava: - Krave žele konstantnu prehranu, ne žele promjene, a problem kod sijena je taj što farmeri na raspolaganju imaju različite kvalitete. Kod mene se obrok bazira na 30 kg kukuruzne silaže, 10,3 kg koncentrata, 1,30 slame plus premiks, kvasac, kiselina, to je još dodatno pola kilograma.
Za sada Mato ima jednog pomoćnika, no, ističe, kada zatreba, i mještani priskoče u pomoć. Rad na farmi sa životinjama ovog mladog čovjeka čini sretnim i zadovoljnim.
- Kada se voli ono što se radi, onda nema teorije da se u tome ne uspije - kaže na kraju razgovora Mato i pri tome otkriva da ipak s vremenom, nakon šest, sedam godina, planira i proširiti farmu na dvostruko veći kapacitet, na 120 krava.
