Bosna i Hercegovina ostaje opredijeljena za jasnu i nedvosmislenu borbu protiv svih oblika ekstremizma, posebno terorizma zbog čega je i usvojila Strategiju za borbu protiv tih pošasti te Akcijski plan za implementaciju Strategije.
Rečeno je to danas nakon susreta bh. dužnosnika s visokim izaslanstvom Europske unije, predvođenom koordinatorom EU za borbu protiv terorizma Gillesom De Kerchoveom koja boravi u posjetu Bosni i Hercegovini do 5. travnja.
Šef Delegacije Europske unije u BiH Lars Gunnar Wigemark ocijenio je da je ovaj susret bio dobar, a upriličen je s ciljem da se razgovara o unapređenju suradnje u borbi protiv radikalizma, ekstremizma i terorizma i to na osnovu partnerstva između BiH i EU, a osobito zato što BiH namjerava postati članicom EU.
Podsjetio je da se dio pitanja iz Upitnika Europske komisije odnosi upravo na borbu protiv terorizma i radikalizma, a jedna cijela oblast posvećena je vladavini prava u okviru dokumenta nazvanog Reformska agenda, zbog čega se treba raditi mnogo više u smjeru identificiranja prijetnji.
Kerchove je naglasio važnost da BiH i EU u ovoj oblasti imaju suradnju, a činjenica da su jasno opredijeljeni za to pokazuje brojno izaslanstvo koje boravi u posjetu BiH što nije uvijek slučaj, ali i osobito jer BiH ima težnju postati punopravnom članicom EU zbog čega je potrebno uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU.
Mišljenja je da postoje slične prijetnje terorizmom, ističući da je na sastanku predočen točan broj ljudi iz BiH koji su odlazili na sirijsko-iračka ratišta, a njih je 120, za neke se još uvijek ne zna hoće li se vratiti, ali mora se biti pripremljen na to.
- Moramo biti spremni i boriti se protiv radikalizacije ne samo koja dolazi od povratnika s ratišta nego i na interentu ili na drugim mjestima te je važno dodatno unapređivati sve politike prevencije i borbe protiv toga - pojasnio je.
Smatra da je potrebno imati dobru razmjenu informacija posebno sa EUROPOL-om kako osobe koje imaju bilo kakvu vezu s terorizmom ne bi prelazile granice slobodno, a ključna je u borbi protiv nezakonite trgovine oružjem.
Na sastanku je posebna pažnja posvećena načinima sprečavanja radikalizacije zato je potrebno, istaknuto je, raditi više u kazneno-popravnim ustanovama odnosno spriječiti radikalizaciju u zatvorima kako bi oni koji služe kaznu bili reintegrirani.
Važna tema susreta bilo je financiranje terorizma, a predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao je da BiH na tome predano radi zbog čega je i skinuta sa sive liste MONEYVAL-a, a potrebno je još uraditi stvari u skladu sa Akcijskim planom FATF-a.
- Ponovili smo danas potpunu, jasnu i nedvosmislenu opredijeljenost u borbi protiv svih oblika ekstremizma posebno terorizma kao globalne prijetnje čega nije pošteđena niti jedna zemlja pa ni BiH. U 2016. godini 46 boraca vratilo se s ratišta, 20 njih je već procesuirano u skladu s krivičnim zakonom, a u posljednjih 14 mjeseci nije bilo odlaska na strana ratišta - istaknuo je Zvizdić.
Podsjetio je da BiH nema kandidatski status za članstvo u EU te ne prisustvuje sastancima unutar EU gdje se razgovara o terorizmu i zato nema priliku konkretno reći svoje stanovište, zbog čega se iz regije čuju neprovjerene i neargumentirane informacije o povratnicima s ratišta.
Budući da je tema sastanka bila i prevencija radikalizma, Zvizdić je naglasio da je to istinska borba koja trajno rješava taj problem, dodajući da je u tome ključno voditi računa o mladim ljudima koji su podložni tome zbog nedostatka radnih mjesta te je za njih potrebno osigurati ekonomsku perspektivu i nove investicije.
Zvizdić je još naglasio da bi smanjenju tenzija u regiji, koje su vezane za neposrednu ratnu prošlost, zasigurno doprinijelo usvajanje zakona o zabrani govora mržnje i negiranja svih oblika zločina uključujući i genocid.
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić također smatra da se pitanje različitih oblika ekstremizma često zlouporabljava u dnevno-političke svrhe te je odgovorno kazao da u BiH nema kampova gdje se vrši obuka za bilo kakav oblik terorizma.
Posjet visokog izaslanstva EU nadovezuje se na zaključke Vijeća EU o jačanju vanjske dimenzije unutarnje sigurnosti EU na zapadnom Balkanu, između ostalog putem cjelovitog upravljanja unutrašnjom sigurnosti, od 8. prosinca 2016. godine.
