O pitanjima koja su u BiH neriješena, a koja će svakako dočekati novog visokog predstavnika, u Federaciji danas govorio je zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta Mladen Bošković.
Bošković smatra da je Izborni zakon u BiH pitanje svih pitanja za BiH koje bi trebalo riješiti u 2021. godini, kada nemamo parlamentarnih izbora.
"Prije nešto manje od godinu dana po tom pitanju je i pao jedan sporazum u Mostaru koji se sastojao od praktično od dvije točke. Jedna su bili izbori za Grad Mostar koji su provedeni na način kako su provedeni, da imamo novo Gradsko vijeće i da imamo novog gradonačelnika. Drugo pitanje tog sporazuma je Izborni zakon BiH. Da bi BiH postala funkcionalna zemlja, zemlja tri jednakopravna naroda i svih onih drugih koji žive u BiH, ima pitanja koja treba riješiti novim, djelomično popravljenim, izmijenjenim Izbornim zakonom i nekim tehničkim promjenama u tom Izbornom zakonu i, po potrebi, djelomičnim promjenama Ustava BiH ako to budu zahtijevale promjene u Izbornom zakonu BiH", kazao je Bošković, prenosi federalna.ba.
Navodi da bi volio da je Izborni zakon već u parlamentarnoj proceduri.
"On bi tako, po onom dogovoru, i trebao biti. Nažalost nije, ali nama ne ostaje drugo već vjerovati i nadati se da će taj Izborni zakon ugledati svjetlo dana, ako ne do kraja 6. mjeseca, onda u vrlo skoro vrijeme. Zato što je taj izmijenjeni Izborni zakon BiH potreban BiH i svim žiteljima BiH, a i jedan jamac da će biti Izborni zakon BiH su ljudi koji su nazočili tom potpisivanju sporazuma. Zašto ne vjerovati da će ova Interresorna radna skupina riješti pitanje Izbornog zakona. Zašto isto tako ne pomoći toj Interresornoj radnoj skupini preko onih lidera koji to mogu preko svojih zastupnika i provesti u Parlamentu BiH. Na kraju krajeva, Parlament BiH je mjesto gdje se donosi Izborni zakon BiH."
Ističe da će eventualni, izmjenama, dopunama i promjenama Izbornog zakona BiH, ako se ukaže potreba da se trebaju praviti neke promjene u Ustavu BiH, do toga i doći.
"BIH je uređena na način da ima jedinice lokalne samouprave, od općine, preko županije, preko Federacije do razine BiH. Takva BiH u kojoj imamo princip i građanskog i legitimnog ili narodnog predstavljanja kroz Dom naroda je jednostavno jedina BiH koja može biti danas, sutra i prekosutra. To govorim zbog toga što je taj građanski princip predstavljanja u BiH zastupljen na razini općine, grada, županije i na razini zastupničkih domova Parlamenta FBiH i Parlamenta BiH. Domovi naroda u federalnom Parlamentu i Dom naroda u Parlamentu BiH su domovi koji predstavljaju narode, a ne kantone. BiH je složena zemlja, sastavljena od tri jednakopravna, konstitutivna naroda i svih njenih građana. Ja istinski ne vidim tko to u ovome trenutku može na sebe preuzeti toliku odgovornost da on naše jednakopravnosti, odnosno prepoznatljivosti '43. godine na zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, pa preko daytonskog Ustava, tko to u ime Hrvata može odustati od narodnog predstavljanja koje se ostvaruje kroz domove naroda oba parlamenta. Ne vidim Hrvata ili hrvatsku stranku u ovom trenutku koja može ići ispod razine i narodnog predstavljanja u BiH."
Bošković kaže da u HDZ-u BiH, odnosno u HNS-u, misle da svatko ima pravo biti biran i birati.
"Mi smo ti koji zagovaraju da se provede i odluka Ustavnog suda BiH, ali i sve odluke Europskog suda za ljudska prava. S tog stajališta treba i krenuti u izradu Izbornog zakona koji je sada tema svih tema u BiH i koji je jamstvo napretka BiH. Naravno, to mora biti dogovor tri naroda i svih građana BiH. Ne može nitko nikome niti treba nametati rješenja o BiH. Dosta je bilo biranja predstavnika jednog naroda od predstavnika drugog naroda. Mislim da to BiH vodi daljnjoj destabilizaciji."
O radu Parlamenta FBiH kaže da su izbori bili 2018. godine, a da se već početkom 2020. godine proglasilo izvanredno stanje, odnosno stanje pandemije.
"Ako to izračunamo, možemo vidjeti da je pola našeg vremena rada proteklo bez pandemije, a da smo pola vremena proveli u pandemiji. Mislim da je Zastupnički dom, shodno vremenskim okvirima, prilikama koje su vladale u BiH i u svijetu, odradio svoj dio. Naravno, da bi to odradio moralo je doći do promjena u Poslovniku o našem radu i prilagođavanja novoj situaciji. Bilo bi neozbiljno reći da ne može uvijek bolje."
Kada je riječ o rezoluciji HNS-a, ističe da je još nije ni vidio ni pročitao.
"Vjerujem da će ona biti kontinuitet naših govora kao predstavnika naroda koje se događalo u dosadašnjem periodu, a to je legitimno predstavljanje hrvatskog naroda u BiH i to je zadaća svakog predstavnika Hrvata u BiH."
