Oko teme koja nije samo jezično nego i sadržajno različita varijanta Zakona o Sudu BiH ili pak sudovima, a možebitno i sudstvu BiH razišli su se čelnici vladajuće koalicije na državnoj razini, pa je, posve očekivano, jučer s dnevnoga reda Vijeća ministara BiH skinuta ova točka dnevnoga reda, piše Večernji list BiH.
Tako se ponovno potvrdilo da zakonske izmjene koje ne uspiju dobiti potporu vladajućih politika neće moći proći kroz Vijeće ministara BiH, a onda posljedično i kroz parlamentarnu proceduru. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je nakon sjednice Vijeća ministara BiH potvrdio kako se točka nacrta Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Ministarstvo pravosuđa BiH, iako se prvotno našla na dnevnom redu, nije razmatrala.
Potpisan sporazum
Sporazumom koji je potpisan na sastanku u Istočnom Sarajevu bilo je predviđeno da se izmjene ovoga zakona ipak nađu na dnevnome redu jedne od sljedećih sjednica Vijeća ministara, no i srpska i bošnjačka strana, očito imaju probleme s vlastitim političkim i nacionalnim projekcijama, ali i sa svojevrsnim natjecanjem te objašnjavanjem oporbenim strankama kako nisu izdale nacionalne interese. To se, prije svega, odražava na mogućnost brzog donošenja izmjena zakona, dok pak vodeća hrvatska stranka u BiH - HDZ s tim nema problem, djelomično zbog nezainteresiranosti oporbe, ali i zbog čvrstog stava kako je važno kretati se naprijed i "krčiti" put prema otvaranju pregovora s Europskom unijom. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković objasnio je jučer da usuglašavanje teksta zakona još traje te da postoje dvojbe oko nadležnosti. Ocijenio je da je to jako važan zakon i da nisu spremni na njegovo usvajanje sve dok u detalje ne definiraju je li ta nadležnost jednaka ili je proširena "i je li još uvijek funkcionalna kad je riječ o počinjenim kaznenim djelima u oba entiteta".
- Postoji i taj problem oko definicije gospodarskog kriminala, je li on dovoljno dobro pozicioniran. I to su još uvijek dvojbe koje s našim timovima stručnjaka razmatramo prije konačnog usvajanja. Tu je problem formalan i sjedišta, u kojem nemamo ništa protiv da se ova institucija nalazi u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska - rekao je Konaković. Dodao je da kolege iz Republike Srpske traže da to bude Banja Luka i o tome se razgovara.
- Zato što još uvijek nismo uskladili sve detalje, nismo bili spremni danas razmatrati ili usvajati ovaj dokument i poslati ga u daljnju proceduru - objasnio je Konaković. Bošnjačkim strankama stalno se podvaljuje iz krugova SDA i DF-a ili pak dijela medija kako se smanjuje nadležnost Suda BiH, dok se pak pokušava ugurati nejasna formulacija "proširene nadležnosti". Međutim, mnogo veći problem unitarističkim politikama predstavlja činjenica, a o čemu se, zanimljivo je, uopće ne govori, da će se uspostavom drugostupanjskoga suda, bilo da je u pitanju prizivni sud u okviru Suda BiH ili pak posve novoj instituciji, u cijelosti oduzeti mogućnost da se iz Sarajeva imenuju drugostupanjska vijeća.
Sjedište u Banjoj Luci
Novina je i da će o izbornim prijeporima ključne odluke donositi novi sud. Srpskoj je pak strani problem što ne smije priznati pred svojom javnošću da je riječ o novoj instituciji na razini države, zbog čega bi ih oporba "razapela". Zbog toga se odbija prijedlog o uspostavi višeg suda BiH, čak i unatoč tome što bi njegovo sjedište bilo u Banjoj Luci. Takav zahtjev o sjedištu objašnjavaju da je Sarajevo do sada imalo često i negativan utjecaj na donošenje odluka stvarajući javni, politički, a često i diplomatski pritisak na suce. S druge pak strane, srpska strana problematizira i da to bude pitanje sudova, nego radije tek uloga jednoga, državnog Suda BiH, ne želeći vidjeti proširenje sudske uloge.
Novi sastanak, koji je zakazan za dva tjedna u Mostaru, a kojemu će domaćin biti HDZ BiH, prigoda je da se otkoči i ovo i druga pitanja koja mogu presudno utjecati na europsku budućnost BiH. Pokazala su to i prethodna okupljanja političara da bez usuglašenih stavova vodećih stranaka nije moguće očekivati napredak i brzu protočnost u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Zakon o Sudu BiH odnosno VSTV-u, uz tu europsku notu, razumijevaju se i djelomično kao ustupak srpske strane koja zauzvrat očekuje da se donese Zakon o Ustavnom sudu BiH te definira pitanje izbora sudaca stranaca, dok pak Hrvati inzistiraju na izbornoj reformi kako bi djelomično popravili položaj koji im je dodijeljen nakon potpisivanja Daytona.
