Nedavno su dvojica policijskih službenika u Ministarstvu unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije trebala otići u mirovinu jer su navršila puni radni staž prema važećem zakonodavstvu, piše Večernji list BiH. No, kada je započela procedura njihova umirovljenja, sve je zaustavljeno jer je posebnim propisima vezanim uz unutarnje poslove definirano da posebno policijsko tijelo koje djeluje unutar hijerarhije dadne konačno stajalište - zeleno svjetlo kako bi službenici i formalno otišli u mirovinu.
Isti zahtjevi
Naime, Policijskome odboru je istekao mandat, a za izbor novoga svoju suglasnost ne žele dati bošnjački ministri u Vladi. Slično je i s Javno-žalbenim uredom. Ni jedna odluka koja se tiče radno-pravnog statusa bilo kojega djelatnika ovoga ministarstva i policije ne može se donijeti. Policijski odbor ima ulogu drugostupanjskoga tijela i zbog njegova nepostojanja 'umirovljeni' policajci su po sili zakona o policijskim službenicima sada vraćeni na posao premda su, prema drugome zakonu, trebali biti prebačeni na Zavod mirovinsko-invalidskog osiguranja. Jednako tako, ni jedna žalba ili prigovor na rad policije ili postupak interne kontrole sada se ne može dovesti do kraja. Za taj je dio posla zadužen Javno-žalbeni ured. U slučaju, primjerice, da policajac pretuče civila ili se, pak, dogodi bilo kakav unutarnji ili vanjski izgred, ne može se povesti postupak i dovesti do kraja jer taj Javno-žalbeni ured ima ulogu iznad interne kontrole samoga MUP-a ili policije.
MUP HNŽ-a i Uprava policije HNŽ-a ovim su potezima bošnjačkih ministara, koji ovu točku dnevnoga reda ne žele stavljati u rad Vlade, jednostavno blokirani. Pozadina razloga zbog kojih ucjenjuju hrvatske kolege, odnosno na izvjestan način drže u pat poziciji Ministarstvo unutarnjih poslova HNŽ-a i građane ove županije leži u zahtjevu da prvi županijski policajac bude iz reda Bošnjaka, od čega nisu odustali još od vremena kada je na to mjesto imenovan Ilija Lasić. Bošnjački ministri su od početka i taj izbor smatrali problematičnim smatrajući da na ovoj poziciji ne može biti hrvatski dužnosnik jer je ministar također hrvatske nacionalnosti. Međutim, prema županijskim propisima, taj uvjet nije nigdje zakonska obveza, nego se radilo o praksi koja se na taj način primjenjivala. Kao usporedba se koristila i pozicija ministra unutarnjih poslova Federacije BiH, odnosno ravnatelja Federalne uprave policije koji su iz različitih naroda. Pri tome valja reći kako ravnatelja federalne policije, koji je Hrvat, već petnaestak godina biraju i postavljaju vodeće bošnjačke stranke, bilo da je riječ o SDA ili SDP, a da se nisu konzultirale s hrvatskim kolegama.
Zamjena pozicija
Problem oko blokade rada MUP-a HNŽ-a djelomično je dotaknut i u razgovorima najvećih stranačkih predstavnika, a hrvatska strana ne bježi od mogućnosti rješavanja ovoga problema na način da se, primjerice, pozicija ministra unutarnjih poslova zamijeni u budućoj rekonstrukciji vlasti u HNŽ-u koja se očekuje s ulaskom dužnosnika iz redova SBB-a na način da Hrvati onda dobiju mjesto ministra obrazovanja ove županije, koje je jednako politički vrijedno za dvije strane.
