Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i prvi čovjek Povjerenstva za suradnju s NATO savezom Josip Brkić predvodit će izaslanstvo zemlje na predstojećem NATO-ovu summitu koji se sljedećeg tjedna održava u glavnom gradu Litve Vilniusu, na kojemu će dominirati agresija Rusije na Ukrajinu, piše Večernji list BiH.
Bosna i Hercegovina će, unatoč prilično propagandističkim tvrdnjama dijela političara i medija, ipak biti pod "B" te se po svemu čini kako nema ništa od mitomanskih pokušaja da se stanje u zemlji predstavi kao predratno.
Važan trenutak
- Summit se događa u iznimno važnom vremenu. Sudjelovat ću u dijelu sastanaka u Vilniusu s ministrima vanjskih poslova zemalja partnerstva gdje predvodim izaslanstvo BiH. Naše očekivanje je da se potvrdi partnerstvo i što tješnja suradnja na temelju odnosa koji su Sjevernoatlantski savez i Bosna i Hercegovina imali do sada. To je iznimno važno u ovome, rekao bih, krucijalnom trenutku za transatlantsku sigurnost. Nastavlja se ruska agresija na Ukrajinu. U tome sigurnosnome kontekstu BiH vidi NATO kao svog partnera - rekao je Brkić za Večernjak. Smatra kako će se o BiH razgovarati, ali ne kao predstavi sigurnosne prijetnje. - O BiH će se sigurno raspravljati i razgovarati kao zemlji koja je, uz Gruziju i Moldovu, u Akcijskom planu za članstvo (MAP). Mi ćemo zasigurno biti aktivni sudionik razgovora, no ne mislim da će se o BiH, kao posebnom subjektu, temi, raspravljati u sigurnosnom kontekstu, odnosno nekom mogućem pogoršanju stanja. Podsjećam da je misija EUFOR-a, misija Europske unije ta koja u BiH procjenjuje stanje sigurnosti. Ni jednu naznaku nemam da bi se o Bosni i Hercegovini, kao o sigurnosnom problemu, moglo raspravljati u Vilniusu. Posve je, međutim, sigurno da ćemo mi kao zemlja partner sa svim članicama Sjevernoatlantskoga saveza razgovarati te osvrnuti se na stanje sigurnosti u zemlji, ali i na jugoistoku Europe - dodao je. Upitan o mogućem raspoređivanju NATO-ovih vojnika, napose na području Brčkog, zamjenik ministra vanjskih poslova rekao je kako je riječ o špekulacijama. - Blizu sam desetljeće na čelu Povjerenstva za suradnju s NATO-om i imam uvid u trendove našega odnosa sa Sjevernoatlantskim savezom. I ja sam čitao o tim špekulacijama, ali moram biti iskren da nemam ni jednu potvrdu koja bi išla tome u prilog - dodao je Brkić. U posljednjim izvješćima misija EUFOR-a nije bilo nikakvih naznaka o promjeni sigurnosne situacije u BiH. Prošle godine njihov je kontingent pojačan dodatnim vojnicima kao mjera predostrožnosti nakon što je počela agresija Rusije na Ukrajinu. Godinama bošnjački političari zagovaraju ponovno angažiranje NATO-a. Na tome je u više navrata inzistirao i aktualni bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović s posebnim naglaskom na važnost Distrikta Brčko kao mjesta koje razdvaja područje Republike Srpske. U tome se kontekstu prenaglašavaju krize u BiH za koje ispravno i međunarodni dužnosnici procjenjuju kako nemaju potencijal destabilizirati unutarnju sigurnosnu situaciju kako bi se ponovno morale angažirati snage Sjevernoatlantskoga saveza. U službenoj najavi summita vojnoga saveza koji se održava 11. i 12. srpnja stoji kako će se "produbiti suradnja s drugim partnerima, uključujući Gruziju, Bosnu i Hercegovinu i Republiku Moldaviju". - NATO ostaje predan suočavanju s prijetnjama i izazovima iz bilo kojeg smjera. To uključuje terorizam, kibernetičke napade, kinesku politiku prisile, remetilačke tehnologije i sigurnosni utjecaj klimatskih promjena - navodi se u najavi.
Potpora Ukrajini
Očekivano, ključno pitanje bit će nastavak ruske agresije na Ukrajinu te proširenje NATO saveza. - NATO i saveznici pružaju pomoć Ukrajini otkako je Rusija počela ovaj rat 2014., a mi smo to podigli na neviđene razine od invazije punog obujma. NATO nije strana u sukobu, ali ćemo biti uz Ukrajinu u njezinu pravu na samoobranu, sadržanom u Povelji UN-a, koliko god je potrebno - naveli su. Na summitu bi se trebalo prezentirati i napredovanje Ukrajine prema tome savezu i nastavak pomoći. - To će osigurati potpunu interoperabilnost Ukrajine s NATO-om, tako da Kijev može odvratiti buduću agresiju. Sastat ćemo se prvi put u novom Vijeću NATO - Ukrajina, koje će se zajednički savjetovati o sigurnosnim pitanjima od zajedničkog interesa. A mi ćemo se pozabaviti težnjama Ukrajine za članstvo. Odluke koje ćemo donijeti u Vilniusu približit će Ukrajinu mjestu koje joj pripada u NATO-u. Kako bismo zaštitili naše ljude i nastavili podržavati Ukrajinu, moramo ulagati više u našu obranu - naveli su. U Vilniusu se očekuje kako će se saveznici ambicioznije posvetiti ulaganjima u obranu. Tako će se godišnje ulaganje od dva posto BDP-a u obranu smatrati donjom, a ne gornjom granicom u proračunima.
