Građani Bosne i Hercegovine već mjesecima se susreću s poskupljenjima, i to onih najpotrebnijih životnih namirnica. Tako je u proteklom razdoblju zabilježen najveći rast kod cijena goriva, ulja, piletine te voća i povrća. Veće su i cijene pekarskih proizvoda, junećeg mesa, mlijeka, čokolade..., piše Večernji list BiH.
Građani zabrinuti
Potrošačka košarica jedne obitelji porasla je na više od 2000 KM, što je za svaku obitelj u BiH, s pretpostavkom da dvoje radi i da imaju prosječna mjesečna primanja, ogroman iznos. Val poskupljenja u BiH i dalje traje, a hrana je poskupjela od 30 pa do čak 100 posto. Plaće su ostale iste, kao i mirovine, što samo znači kako će građani morati još više stegnuti remen kako bi preživjeli mjesec. Najteže je umirovljenicima koji već godinama jedva preživljavaju, na luksuz su odavno zaboravili, a sad im i hrana postaje luksuz.
"Svaki dan kada dođem u trgovinu, dočeka me druga, veća, cijena. Sve nam je postalo luksuz, čak i kruh. Ovo postaje nesnošljivo. Ne znam što vlast misli kako će ovaj narod preživjeti", kaže umirovljenik iz Mostara. Upravo umirovljenicima je svaka marka važna i najviše strepe od toga kako će izgledati njihovi životi s daljnjim stezanjem remena. Najviše je poskupjelo ulje koje je s 2,50 KM došlo do 3,80 KM, brašno je po kilogramu skuplje 20 - 50 feninga, veliko poskupljenje bilježi se i za svinjsko i juneće meso, koje je poskupjelo 3-4 KM po kilogramu.
"Jučer sam otišla u mesnicu i vjerujte da sam se dobro zamislila što uzeti, sve je preskupo. Odlučim se za svinjske kotlete koji koštaju 10,50 KM. Međutim, još veći šok mi je bio kad sam na televiziji vidjela reklamu Lidla gdje je cijena kilograma svinjskih kotleta nepune 22 kune, dakle 5,5 KM. Znači, kotleti su u Hrvatskoj dvostruko jeftiniji, a kod njih su standard, plaće, mirovine znatno veći nego u BiH. Vjerujte mi da se brinem kako ćemo mi uz ovolike cijene i ovakve plaće preživljavati. Ljudi će na ulicama početi otimati hranu", kaže nam jedna kućanica.
Rast cijena svega, prvenstveno osnovnih životnih namirnica, ne prati rast plaća i mirovina, a vlast se pretjerano i ne trudi olakšati ionako siromašnim građanima. Istina je da su cijene hrane porasle na svjetskoj razini, ali vlasti drugih zemalja nastoje nizom mjera olakšati građanima, posebno onima koji su najpogođeniji. Neki ograničavaju rast cijena osnovnih namirnica, drugi građanima daju određene COVID dodatke i slično. A u BiH, kako što je bilo i prije pandemije - snađite se sami.
- Prosječnu i veću plaću u FBiH ima 25 - 30 posto građana, a 70 posto ljudi živi ispod prosjeka te plaće. Većina industrije, posebno metalne, tekstilne, prehrambene, zasniva se na plaćama približnim minimalnoj, koja je bolje mjerilo stvarnog stanja u BiH. Građani su na rubu i svakodnevno se bore za život - kazao je ranije Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača središnje Bosne.
Inflacija prisutna
U BiH već desetak godina vlada princip puzajućih poskupljenja, ali je to ranije bilo lakše za podnijeti jer je iznos potrošačke košarice bio manji. Što se događa s cijenama hrane, pitanje je koje svakodnevno postavljaju građani prilikom kupnje. Gotovo da ne postoji namirnica koja je zadržala istu cijenu. Iako statističari kažu da je inflacija na godišnjoj razini samo 3%, u košaricu stane sve manje za novac koji ju je nekada mogao napuniti.
Za razliku od statističara, potrošači odlično znaju da je inflacija prisutna. Poskupljenje, posebno osnovnih životnih namirnica, globalni je problem zbog poskupljenja energenata, prijevoza, poljoprivrednih proizvoda i općeg stanja pandemije. Ozbiljne ekonomije iz državnih rezervi pune police kako bi zaustavile rast cijena, a kod nas su robne rezervne prazne kao i džepovi građana. I dok svjedočimo jednoj od najvećih inflacija, naši političari tvrde da nam nikada nije bilo bolje, da su svi porezi za naše dobro te da trebamo pomoći gospodarstvu štedeći. Građani nisu samo nezadovoljni zbog kućnog proračuna koji ne može izdržati sva poskupljenja, već i zabrinuti. Ekonomisti jedini izlaz vide u rastu proizvodnje i plaća.
"Otpornost BiH na poskupljenja je malena i nema učinkovitih mjera koje to mogu ublažiti. Mala ekonomija kao što je BiH nema lijeka za to, a jedini bi bio u povećanju proizvodnje i plaća", ističe Ante Domazet, ekonomski analitičar. BiH se najviše oslanja na uvoz i ne potiče razvoj domaće proizvodnje i zato je osjetljiva na ova ekonomska kretanja.
