Posljednji podaci Agencije za statistiku BiH za prosinac prošle godine pokazuju kako je u tom mjesecu u odnosu na prethodni (studeni) došlo do pada potrošačkih cijena za 0,1 posto. Niže su cijene odjeće i obuće, namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće, prijevoza, rekreacije, kulture i dr. Međutim, u odnosu na studeni, cijene hrane, kao i bezalkoholnih pića, veće su za 0,4 posto, piše Večernji list BiH.
S obzirom na veliki pad cijena nafte, koji je zabilježen i u prosincu, cijene proizvoda nisu pratile pad cijena ovog važnog energenta.
Nema ‘dobrobiti’
Kako je za "Večernjak" kazala Gordana Bulić, iz Udruženja potrošača TŽ-a, “dobrobit” od pada cijena goriva se sporo ili skoro nikako ne prenosi na ostale cijene proizvoda i usluga koje bh. građani kao potrošači plaćaju. Kazala je kako je pad cijena goriva važan, pogotovo za one osobe koje žive od 400 do 600 KM, koje toče gorivo u svoj automobil iščekujući pad cijene bar onih roba koje u cijenu imaju uračunate značajne troškove energenata, a posebno nafte. - To su svakako usluge gradskog prijevoza, taksi-usluge, odvoza otpada, cijene roba koje imaju značajnu termičku (ili mehaničku) obradu kao što je kruh, džemovi i svi proizvodi koji se peku, a koji se, uz to, moraju dovesti do potrošača. Udio troškova energenata kreće se od 10 do 70 posto u cijeni, ali značajnijih pomaka naniže ipak nema, kazala nam je Bulić.
Slobodno formiranje cijena
Dodala je i kako je u BiH slobodno formiranje cijena, ali to ne znači da “dobrobit” od pada cijena goriva trebaju poslodavci prisvojiti kao dodatnu zaradu, a da pri nekom budućem povećanju cijena goriva - automatski povećavaju i cijene svojih proizvoda.
- Nažalost, na sceni imamo upravo to, i ništa se drugo ne može zaključiti nego da postoje oligopolski dogovori kojima se konkurencija “umrtvljuje” u nizu branši, naglasila je Bulić. Kaže kako potrošači znaju da pad cijena ne može biti razmjeran padu cijena nafte, ali može biti razmjeran padu troškova od energenta koji sadrži cijena njihova proizvoda.
- Istina, kod proizvoda male jedinične vrijednosti to su mali iznosi, ali mi ih ne primjećujemo u svojim trgovinama. Trgovci i proizvođači nisu se oglasili niti rekli: “To je pojeftinilo 1 ili 3 feninga zbog pada cijene nafte. Proizvodnja nam je jeftinija”, ističe Bulić.
Dodaje kako ni inspekcija ne može puno toga učiniti jer je formiranje cijena slobodno, ali smatra kako je odluka o izboru na potrošačima, te kako oni trebaju pratiti cijene, birati potrebnu kvalitetu te i za fening jeftiniji proizvod. - Samo konkurentnim izborom možemo ih natjerati na konkurentno ponašanje, da dogovori padnu u vodu, kazala je Bulić.
