Hoće li BiH uistinu biti prostor bez mina do 2025. godine, pitanje je čiji odgovor ovisi o tome hoće li u idućem razdoblju biti dovoljno sredstava kako bi se ispunio cilj iz strategije protuminskog djelovanja BiH 2018. - 2025., piše Večernji list BiH. Jedan od ključnih procesa naznačenih u strategiji je promoviranje programa protuminskog djelovanja u BiH, kako u zemlji tako i na međunarodnoj razini, i to preko redovitih sastanaka u BiH s donatorima i drugim ključnim akterima, kao i kroz sudjelovanje na međunarodnim konferencijama i sastancima. Vidljivost programa, navodi se, treba kontinuirano jačati kako bi se promovirale veze između protuminskih akcija i šireg razvoja te istražila partnerstva radi lakšeg postizanja održivijih rezultata.
Program će, ističe se, nadograđivati ove mogućnosti kako bi podizao svijest i promovirao financijsku održivost u cilju završetka čišćenja 2025. godine.
Jasna vizija
Vizija strategije je jasna - BiH bez mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, a za njezino ispunjenje definirano je pet strateških ciljeva. Kada je riječ o ispunjenju ciljeva, svakako je polazna osnova prostor koji je još uvijek pokriven minama, a prema podacima iz svibnja 2017. godine, preostale sumnjive površine na mine i eksplozivna sredstva procijenjene su na 1091 četvorni kilometar, od čega 60 posto površine čini šumsko zemljište. Procijenjeno je da se mine i ostala neeksplodirana ubojita sredstva zaostala ratom nalaze u još 129 općina u BiH, gdje je identificirano 1398 ugroženih zajednica. U kontekstu uspješnog ispunjenja ciljeva iz strategije, kao što je već navedeno, ključno je imati osiguranu razinu financiranja, pa se tako u dokumentu navodi kako se najveća prijetnja i rizik za program odnose na gubitak zanimanja donatora i smanjenu financijsku potporu.
Čak 8802 žrtve
Uvidjevši kako je kontinuirano financiranje preduvjet za realizaciju svih strateških i postizanje svih operativnih ciljeva, strategija obuhvaća i strateški cilj vezan za komunikacije i operativni cilj vezan za izradu plana mobilizacije financijskih resursa s godišnjim iznosima očekivanih sredstava i objašnjenjem načina na koje je moguće privući nove donatore. Upravo s ovime na umu definirane su osnovne pretpostavke, a koje, između ostaloga, uključuju i potrebu održavanja ili povećanja razine financiranja iz međunarodnih izvora, kao i povećanje financiranja iz domaćih izvora.
Istodobno, iz Vijeća ministara BiH, nakon usvajanja navedene strategije, objasnili su kako je u financijskom smislu za provedbu strategije protuminskog djelovanja potrebno oko 336 milijuna KM. A o opasnosti koje mine predstavljaju dovoljno govori i podatak kako su u razdoblju 1992. - 2016. u BiH evidentirane 8802 žrtve mina, a od tog broja nakon rata stradalo je njih 1802. •
