Što za Hrvate znači raspisivanje izbora bez promjena izbornog zakonodavstva, hoće li bojkotirati izbore i što kaže o inicijativi predsjednika RH Zorana Milanovića u intervjuu za RTL je otkrio Dragan Čović, šef Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH.

Izbori su ipak raspisani 2. listopada bez ikakvih promjena izbornog zakonodavstva. Hoćete li bojkotirati izbore ili na njima sudjelovati?

- Izbori su nažalost raspisani i mi smo smatrali da nemamo nikakvih tehničkih ni pranih preduvjeta. Međutim, mi moramo poštivati pravila. Mi ćemo se za te izbore pripremati narednih 150 dana i radit ćemo sve da dobijemo te izbore.

Pisali ste međunarodnim liderima i najavili ste da će „Hrvatski narodni sabor krenuti u teritorijalni preustroj BiH“. Što to konkretno znači? Je li to stvaranje trećeg entiteta?

- To znači provesti zaključke našeg Hrvatskog narodnog sabora koji smo imali u veljači ove godine da bi pokazali svoju vjerodostojnost. To znači naći rješenja unutarnje organizacije u BiH, da hrvatski narod može zaštititi svoje interese, da više nikada ne dođemo u situaciju da na ovaj način kao i na prošlim izborima i ovaj put tražimo rješenje za sebe od jedne klasične majorizacije brojnijeg naroda BiH. Kako će konačno izgledati taj koncept naše reorganizacije i institucionalne i teritorijalne to je pitanje dogovora koji ćemo raditi unutar Hrvatskog nacionalnog sabora. Taj proces današnjim danom otpočinje.

Izetbegović je poručio da se izbori u BiH moraju održati, a Džaferović poziva sve one koji su mislili raditi bilo kakve opstrukcije da na vrijeme stanu. Jeste li to shvatili kao prijetnju?

- Ne, zašto? Oni prijete svake godine po nekim osnovama, a koje je i ovaj puta mislio jedan od njih, a oni su jedna osoba, odnosno jedna glava, a dva tijela. Ja to ne doživljavam kao prijetnju HDZ-u ili Draganu Čoviću. Mi ćemo voditi svoju politiku, politiku HNS-a i HDZ-a. Idemo se pripremati za izbore kao da će biti sutra.

Treba li uvjetovati ulazak Finske u NATO promjenom izbornog zakonodavstva u BiH?

- Izborno zakonodavstvo će se mijenjati ako mi uspijemo nađi dovoljno kvalitetnu većinu unutar parlamenta Bosne i Hercegovine. Vrijeme za to je isteklo. Imamo još neke opservacije u Domu naroda koji smo dali mi i u Zastupničkom domu koji su dali Bošnjaci zajedno sa nekim lijevim strankama. Uvjeren sam da za to više vremena nema. Pokušat ćemo još ova dva-tri mjeseca koliko još parlament radi, a pozivam sve institucije Republike Hrvatske da iskoriste svoje autoritet i utjecaj unutar asocijacija kojima pripadaju EU i NATO savezu, ali i svih drugih da otvore pitanje hrvatskog naroda u BiH dok za to još ima vremena.

Pozdravljate li onda inicijativu predsjednika Zorana Milanovića?

- Sve što u konačnici može donijeti dobro i naravno prije svega sada sam razgovarao s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske. Ne mjerljiv je doprinos koji daje Vlada RH i sam gospodin Plenković zadnjih šest godina.

Na temelju onoga što ste rekli vidljivo je da ste skloni uvjetovanju Finske izbornim zakonom u BiH, a tome nije sklon premijer Plenković, ili?

- Naći se negdje između dva autoriteta koji predvode Republiku Hrvatsku nije zgodno. Naša pozicija danas je da očuvamo hrvatski narod u BiH i moj jedini interes je učiniti sve za interes hrvatskog naroda u BiH. To je taj element ustavne ravnopravnosti i zato pozivam i predsjednika Republike Hrvatske i predsjednika Vlade i predsjednika Sabora i sve saborske zastupnike da razumiju našu poziciju. Bilo koji oblik podijele koji postoji u razmišljanju tih autoriteta ne prenosi na BiH i hrvatski narod.

Očekujete li onda da hrvatski premijer Plenković prihvati inicijativu predsjednika Republike Hrvatske?

- Ucjene nikada nisu bile rješenje ni u ovom slučaju ako bi se to zvalo ucjenom. To nije rješenje. Ja milim da oni trebaju svakako sjesti i naći jedna zajednički sadržaj kada je u pitanju hrvatski narod u BiH i s tim interesom izaći ispred onih koji mogu utjecati da se promjeni stanje u BiH. To premijer Plenković intenzivno radi i mislim da ćemo do kraja tjedna imati predstavnika EU u Sarajevu i Mostaru. Mislim da će se do kraja tjedna doći do najviše razine EU, a to je zasluga gospodina Plenkovića.

Kakav odnos imate s predsjednikom RH? Kada ste zadnji put razgovarali s predsjednikom Milanovićem?

- Korektan odnos imamo. Razgovaramo telefonski. Susret je zadnji bio u Livnu pri posjeti predsjednika Republike Hrvatske uz dane oslobađanja Livna. Tada smo dugo razgovarali. Telefonski razgovori su korektni i česti svakih sedam do 10 dana za razliku ovih ostalih koji su intenzivniji s ministrima i s predsjednikom Vlade i kao predsjednikom HDZ-a.

Kakav ishod očekujete u listopadu? Hoće li se dogoditi da Komšić ponovno postane predstavnik Hrvata?

- Ako se ništa ne dogodi u izbornom zakonu u ova dva mjeseca, male su šanse da se bilo što desi. Bošnjački narod dominantnom većinom može izabrati i Dom naroda i predsjednika i to je prakticirao više puta, a to bi značio i kraj BiH kao takve. Morati ćemo se ništiti s onim vjetrovima koji nas nastoje eliminirati i onom njihovom traženju bošnjačkog naroda da ovlada do kraja Federacijom, da od Federacije napravi bošnjačku Federaciju. To moramo spriječiti i ja sam uvjeren da ćemo to uspjeti.
 

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’