Gotovo prije mjesec dana aktualni predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović dobio je jednoglasnu potporu Predsjedništva stranke da službeno bude kandidat na subotnjem saboru stranke za još jedan mandat, piše Večernji list BiH. Vijest, iako se radi o jednome od najvažnijih političkih dužnosnika u BiH, nije procurila u javnost, čime se potvrdila praksa silenzio stampa iz ove stranke kada su bili u pitanju i kandidati za vodeće pozicije u Vijeću ministara BiH te Vladi Federacije BiH. Kako doznaje Večernjak, Čović je inzistirao da stranka ima jedinstven prijedlog. U jednome od svojih posljednjih intervjua Čović je ostao nedorečen na upit je li vrijeme za promjenu pozicije i odlazak u mirovinu.
Sabor u subotu
- Jako dugo jer najmanje posljednje četiri godine, kako traje ciklus predsjedanja HDZ-om, to je bilo tema. Nama je sabor stranke 6. svibnja. Predsjedništvo HDZ-a o tome je donijelo odluku. Nije se s time izišlo u javnost. Ja sam je prihvatio - rekao je Čović. Time je sugerirao da je čelništvo već odlučilo, no ne i kakva je bila odluka. Njegov ostanak na čelu HDZ-a BiH, unatoč najavama o pomlađivanju HDZ-ove reprezentacije, bio je očekivan. Ponajprije zato što je od proljetos ostao na čelu Hrvatskog narodnog sabora BiH te zbog toga što se još uvijek nije jasno etablirao njegov nasljednik ili pak nasljednici. Čak i unatoč tome što u javnosti postoji dosta špekulacija o potencijalnim dužnosnicima koji na to čekaju. No, ono što se čini najvažnijim zbog čega Čović ostaje na čelu stranke jest ambicija da dovrši misiju, ne ustroja unutarstranačke piramide, nego izmjena izbornoga zakonodavstva, što je u nekoliko navrata ranije spominjao svojom najvažnijom političkom misijom. Naime, nakon posljednjih izbora s dijelom intervencija međunarodne administracije tek je napravljena trećina posla. A ona se odnosi na sprječavanje opasnosti da četiri i pol puta brojniji Bošnjaci nastave s izbacivanjem Hrvata iz vlasti na razini Federacije. No, pitanje izbora legitimnih političkih predstavnika kada su u pitanju domovi naroda te Predsjedništvo BiH, ostalo je neriješeno. A nastavak pregovora upravo se najavljuje te bi, prema sporazumu članova koalicije, trebali biti okončani pola godine nakon uspostave vlasti. Još uvijek u federalnome Domu naroda unutar hrvatskoga Kluba pet izaslanika zapravo su podobni kandidati koji su izraz političke volje bošnjačkih političkih stranaka. A u državnome Predsjedništvu BiH sjedi Željko Komšić kojega su većinski birali Hrvati nasuprot njihova prvotnog izbora. Druga važna Čovićeva misija, koju je često isticao, predstavlja euroatlantske integracije, odnosno članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu. Na čelu je Hrvatskog narodnog sabora BiH, koji je najzaslužniji za etabliranje hrvatskog političkog zajedništva. Njegova je neizostavna uloga i u posredovanju počesto posvađanih, pa i sukobljenih pozicija Sarajeva i Banje Luke. S time, u posljednjih nekoliko godina uspio je i pridobiti razumijevanje kod najvažnijih administracija svijeta te uz partnerstvo sa Zagrebom pozicionirati Hrvate kao proxy Zapada u realizaciji strateških opredjeljenja ove zemlje. Čović je na čelu HDZ-a BiH od 2005. godine, otkada je u tri navrata biran na čelo ove stranke. Član je te stranke, prema službenome životopisu objavljenom na službenim stranicama HDZ-a BiH, od 1994. godine.
Kandidat i kod Tuđmana
Spominjao i kao potencijalni kandidat za predsjednika stranke još u vremenu dok je Zagreb imao značajan utjecaj na izbor čelnog čovjeka. U razdoblju 1996. - 1997. godine bio je član Predsjedništva Županijskog odbora HDZ-a BiH, a 1997. i 1998. predsjednik GO-a u Mostaru. Od 1998. do 2005. godine bio je potpredsjednik HDZ-a BiH, nakon čega je postao i čelnik stranke na saboru nakon kojega se dogodio jedan od najvećih raskola u stranci osnivanjem HDZ-a 1990. U tri navrata vođeni su sudski postupci protiv njega, no sudovi su odbacili optužnice kao neutemeljene. U dva je navrata biran za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH te je bio zamjenik premijera i ministar financija Federacije BiH. Sveučilišni je profesor i akademik.
