Američko-europski dvojac zadužen za reformu izbornog zakona BiH započeo je jučer u Sarajevu novi krug razgovora s političkim liderima i različitim organizacijama, u pokušaju da se postigne kompromisno rješenje koje će omogućiti organizaciju kredibilnih izbora na jesen iduće godine, piše Večernji list BiH.
Nada u njemačke Zelene
Matthew Palmer i Angelina Eichhorst imaju iznimno tešku zadaću jer do sada, usprkos brojnim razgovorima i pregovorima, nema naznaka da su ključni politički akteri blizu dogovora. Uz izmjene koje se tiču transparentnosti izbornog procesa, ključno je riješiti pitanje legitimnog nacionalnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH i domovima naroda na federalnoj i državnoj razini te otkloniti sve oblike diskriminacije u izborima, što je definirano i presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.
Posebno nervozno reagira političko Sarajevo, odnosno bošnjačke stranke i političari, koji su proteklih tjedana iznijeli niz optužbi na račun Palmera i Eichhorst pa i europskog povjerenika za proširenje Olivéra Várhelyija. Uz potporu bliskih medija, Palmera i Eichhorst optužuju da podržavaju hrvatske zahtjeve u pregovorima i djeluju izvan okvira službene politike Washingtona i Bruxellesa.
Za Eichhorst čak tvrde da je pod utjecajem službenog Zagreba, ne iznoseći pri tome nikakve konkretne “dokaze”.
Ipak, kampanja koja se vodi protiv njih u Sarajevu dovela ih je u poziciju da se brane od prozivki.
– Ja predstavljam SAD i, kada se obraćam javnosti, govorim uime politike SAD-a. Angelina i ja nismo tu s nekim određenim planom ili projektom. Mi samo želimo pomoći političkim strankama da dođe do dogovora kako bi došlo do poboljšanja funkcioniranja institucija i da bismo pomogli BiH na njezinu putu naprijed – rekao je Palmer pred novi krug razgovora s političkim liderima.
U fokusu su opet razgovori s čelnicima vodeće bošnjačke i hrvatske stranke, Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem, iako su jučer imali i susret s predsjednicima probošnjačkih oporbenih stranaka, uključujući SDP i Našu stranku, koje sebe nazivaju građanskima. I sam Izetbegović je negodovao što ostale stranke iz Sarajeva nisu uključene u razgovore jer ne želi sam preuzeti odgovornost za bilo kakav kompromis s Čovićem. Vjerojatno da bi izbjegao napade drugih stranaka za “izdaju”, ali i da bi razvodnio pregovarački proces. Jasno je, naime, da bošnjačkoj strani odgovara status quo, odnosno zadržavanje stanja u kojem oni mogu birati hrvatske predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda.
– Ovdje smo radi nastavka diskusije sa svima u BiH. Tu smo na raspolaganju tri ili četiri dana, ako bude trebalo i dulje. Razgovaramo o temi kako osigurati pravedne i transparentne izbore, svjesni okolnosti u kojima se nalazimo, a riječ je o dubokoj krizi – upozorila je Eichhorst.
Dok traju pregovori o izmjenama izbornog zakona, najavljeno je i da će njemački ministar za Europu u okviru ministarstva vanjskih poslova Michael Roth (SPD) stići u službeni posjet Bosni i Hercegovini. Tomu, kao i mogućoj aktivnijoj ulozi nove njemačke vlade u BiH posebno se raduju bošnjačke stranke. Vjeruju da će njemačka diplomacija pod vodstvom Zelenih imati više razumijevanja za njihove unitarističke “građanske” stavove koji se reflektiraju i na izborni zakon, ali i ustroj države u cjelini.
Dodik ide k Putinu
S druge strane, postoje informacije da Roth dolazi prvenstveno kako bi podcrtao potporu Berlina visokom predstavniku Christianu Schmidtu, kojeg Srbi ne priznaju zbog načina izbora, a Bošnjaci kritiziraju zbog “blage reakcije” na Dodikove aktivnosti vezano za vraćanje nadležnosti s državne na entitetsku razinu. Schmidt je u BiH došao kao izbor i osoba od povjerenja Angele Merkel, a kako je u Berlinu smjena vlasti, postavilo se pitanje kako će se Semafor koalicija odnositi prema demokršćanskom političaru na funkciji u BiH.
Usprkos najavama da bi srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pod pritiskom prijetnji sankcijama Zapada mogao odustati od najavljenog povrata nadležnosti, entitetski parlament u Banjoj Luci najavio je za 10. prosinca sjednicu na kojoj bi se trebale donijeti odluke kojima će se taj proces nastaviti. Dodik u međuvremenu najavljuje odlazak k Vladimiru Putinu i poručuje da se sankcija ne boji i da očekuje pomoć Rusije i Kine. Obje zemlje, baš kao i Dodik, ne priznaju legitimitet visokog predstavnika, jer nije potvrđen u Vijeću sigurnosti UN-a. Jedan dio članica EU također se protivi uvođenju sankcija srpskom lideru u BiH. •
