Završiti fakultet u roku i imati izvanredan prosjek u BiH ne znači i dobru plaću koja sa sobom nosi i pristojan život prikladan visokoobrazovanim ljudima. Veliki broj njih i desetljećima nakon završenog fakulteta ne radi u struci, štoviše, rade poslove za koje im fakultet i ne treba. S druge strane, ima i onih koji rade poslove koji zahtijevaju visoko obrazovanje, ali su im plaće u rangu s onima koji su završili srednju školu. Mnoge je početkom godine obradovala vijest da će visina minimalca u RS-u biti određena po stručnoj spremi. Nažalost, praksa je pokazala sav apsurd stanja kod nas.
Većina neobrazovana?
Kada je Vlada RS-a krajem siječnja odlučila da minimalna plaća za 2025. bude od 900 do 1300 KM, u ovisnosti o stručnoj spremi radnika, u mnogim poduzećima bacili su se u lov na "rupe u zakonu" kako bi legalno zakinuli radnike. Podaci koje je iznio Savez sindikata RS-a potvrđuju kako prosječna neto plaća u RS-u isplaćena u veljači 2025. iznosi 1475 KM i veća je za 41 KM ili samo 2,9% nominalno odnosno za 2% realno u odnosu na prosječnu neto plaću isplaćenu u siječnju 2025. I tu ne bi bilo ništa čudno da se u siječnju nisu uplaćivale plaće za prosinac, dakle, koje su obračunavane "po starom minimalcu", a u veljači su isplaćene plaće za siječanj, dakle po novom. Po novom zakonu minimalac za NK radnike iznosi 900 KM, za KV 950 KM, za one sa završenom četverogodišnjom srednjom školom 1000 KM, a za radnike s višom školom ili fakultetom 1300 KM. Dakle, porast plaća mora biti mnogo značajniji od mršavih 2,9%, osim... ako je većina zaposlenih u RS-u neškolovana i polupismena, piše srpskainfo.com. A je li baš tako?
Prema podacima Zavoda za statistiku RS-a iz posljednjeg tromjesečja 2024., u RS-u je u poslovnim subjektima bila 246.001 zaposlena osoba. Uvjerljivo su najbrojniji bili radnici sa završenom srednjom školom - 120.509, malo više od 50%. Drugi su oni sa završenom višom i visokom školom, bilo ih je 75.727, što je gotovo 31% zaposlenih u RS-u. Najmanje je NK i polukvalificiranih, dakle onih kojima sljeduje minimalac od 900 KM. Takvih je 13.960 ili nešto manje od 6%. Kako je onda moguće da je porastom minimalca za visokoobrazovane s 900 na 1300 KM odnosno za najbrojnije "srednjoškolce" s 900 na 1000 KM prosječna plaća porasla za manje od 3%? Viša stručna suradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS-a Božana Radomir kaže da navedeni statistički podaci potvrđuju da odluka o diferenciranoj najnižoj plaći nije doprinijela značajnijem rastu plaća. - I dalje postoji zloupotreba instituta najniže plaće od poslodavca. Javljali su nam se radnici koji nisu članovi sindikata sa žalbama da se mijenjaju sistematizacije kako bi se radnicima smanjila prava, odnosno kako bi im mogli isplaćivati manju minimalnu plaću - kaže Radomir. Dodaje da bi rješenje bilo propisivanje platnih razreda, ali i standarda, po kojima bi se odredilo tko može obavljati koji posao. - Jasno je da rukovatelj teškim strojevima ne može biti NK radnik, ali ima slučajeva da oni primaju minimalne plaće propisane za NK radnike - ističe. Nekoliko čitatelja je za srpsakinfo.com posvjedočilo da su im, nakon povećanja minimalca za radnike sa srednjom, višom i visokom školom, odmah ponuđeni ugovori po kojima pristaju raditi s manjim obrazovanjem od onog koje imaju, i to po načelu "uzmi ili ostavi". - Taman sam se obradovao da ću imati sigurnih 1300 KM osnovne plaće, međutim, uslijedio je hladan tuš. Šefovi su mi rekli da ono što ja radim može raditi i tehničar te mi ponudili da potpišem ugovor sa srednjom školom - svjedoči jedan inženjer. Razlika u obrazovanju je samo 1 stupanj, ali razlika u minimalcu je ne baš malih 300 KM.
Stanje u FBiH
U BiH je javna tajna da radnici u određenim oblastima dobivaju dio plaće "na ruke" ili da rade "na crno". Službena statistika ne prikazuje pravu sliku ove problematike, a situaciju dodatno pogoršava korupcija, koja ovaj oblik neformalne ekonomije hrani, što u konačnici koči razvoj gospodarstva. Poslodavci koji na ovaj način rade ne uplaćuju poreze i doprinose u punim iznosima ili uopće, čime oštećuju radnike koji bi jednog dana trebali ostvariti mirovinu, ali oštećuju i državu. Odluka Vlade FBiH da uredbom povisi za 62% minimalnu plaću ovom entitetu u 2025. značit će najveće povećanje primanja u BiH u proteklih 30 godina.
Minimalac je povećan sa 619 KM u prošloj na 1000 KM u ovoj godini, što je rast od gotovo 400 KM. Odluka Vlade da uredbom povisi za 62% minimalnu plaću u ovom entitetu u 2025. značit će najveće povećanje primanja u BiH u proteklih 30 godina. Radnički sindikati podržali su odluku Vlade Federacije BiH, a povećanju su se usprotivile udruge poslodavaca. Minimalnu neto plaću u FBiH prima oko 48% zaposlenih. Naime, ukupan broj zaposlenih u FBiH iznosi 480.000, od čega je 240.000 na minimalnoj plaći.
