Demografi godinama upozoravaju da BiH nestaje, ekonomski analitičari brojkama objašnjavaju što se događa, novinari ispisuju tisuće i tisuće novinskih stranica da skrenu pozornost na demografski slom zemlje. Brojne teme govore o iseljavanju iz ove zemlje, o mladima koji posao pronalaze u inozemstvu, o stanovništvu koje rapidno stari i umire. Međutim, iako se kraj pandemije još ne nazire, čini se da ćemo ga ranije dočekati nego kraj valova odlazaka koji zapljuskuju ovu zemlju, a ogledaju se kroz iseljavanje ili trajno preseljenje negdje tamo. Jedan od najpopularnijih profesora u BiH Vedran Zubić, s kojim smo razgovarali, ovu situaciju u kojoj se BiH nalazi pojednostavljeno naziva "demografska katastrofa". Za Večernji list prokomentirao je i o čemu je konkretno riječ. Uz tradicionalno loše stanje demografskih "brojki" i "bijele kuge", koja traje već dulje od desetljeća, poseban problem i katastrofu prouzročila je pandemija. Prema podacima, u posljednjih godinu dana (listopad 2020. - rujan 2021.) u Federaciji BiH rođeno je 16.279 beba, a umrlo čak 29.745 osoba. Ako se kao baza uzmu procjene podataka broja stanovnika u Federaciji BiH, onda je natalitet na 0,8 posto, a mortalitet na 1,4 posto. Prirast je negativan i iznosi -13.446. Primjera radi, prema procjeni ukupnog broja stanovnika u Federaciji BiH, Rama je imala 13.414 stanovnika. Ako se napravi usporedba nestanka čitave FBiH, prema Zubićevim riječima, to bi bilo u rangu činjenice da Njemačka prirodnom dinamikom izgubi više od pola milijuna ljudi za godinu dana, piše Večernji list BiH.
Loš početak godine
- Vjerojatno bi Bundestag zbog toga bio u vječitom zasjedanju - slikovito objašnjava prof. Zubić. Posebnu pozornost stavlja na pojedine mjesece. - Najniži natalitet je u siječnju (898) i veljači (1230) ove godine. Ako se pomjerite devet mjeseci unatrag, to je razdoblje početka pandemije. Vjerojatno su se ljudi slabije odlučivali za potomstvo u razdoblju potpunog straha od nadolazeće pošasti. Taj početak godine je bio, s gledišta nataliteta, jako loš! Ali mortalitet je posebna priča. On je značajno povećan i smrtnost je veća za 20 posto od one na koju smo naviknuli i koja je prosjek. U Sarajevskoj županiji je, npr., s 4200 skočila na 5150 u apsolutnim brojkama! To su dovoljne činjenice da razumijemo razorno djelovanje u razdoblju pandemije - upozorava profesor. Najgori mjeseci su bili u razdoblju jeseni 2020.: listopad - 2198, studeni - 3221 i prosinac - 3430 te proljeća 2021.: ožujak - 2952, travanj - 3891 i svibanj - 2524. - Da bismo imali bolju sliku, naš prosječni mjesečni mortalitet varira između 1600 i 1700. Ovo su bila razdoblja dvaju velikih valova. Mortalitet je rastao u pojedinim mjesecima više nego dvostruko od onog normalnog i očekivanog. Inače, i rujan 2021. ima povišen mortalitet koji iznosi 2187 i jasno pokazuje loše djelovanje vala pandemije. Ne u onoj mjeri kao ranije, ali još uvijek korona predstavlja značajan problem zdravlju ljudi! Ovo su numeričke činjenice. Sve ostalo je nebitno - ustvrdio je Zubić i naglasio: - Slušajte znanost i čuvajte ljude! Kada su odlasci u pitanju, Zubić naglašava da mladi, realno, odlaze "trbuhom za kruhom".
Numeričke činjenice
- Mladi naraštaji su brzi i mnogo bolje informirani. Nemaju namjeru "trošiti" svoje vrijeme dok traje priča "mi smo u tranziciji". U kapitalizmu globalizacije ljudi idu za boljim ekonomskim i životnim uvjetima - kazao je. Ostaviti ih se može samo ekonomijom - stava je. - Ako mladi ne vide svoju ekonomsku budućnost, ako im za paket pelena trebaju dvije dnevnice, ako plaću treba dati za vrtić, ako je plaća (ako radi) upola manja nego potrošačka košarica, teško je zadržati te ljude. Treba napraviti kombinaciju nove demografske, fiskalne i ekonomske politike. Pitanje je kada će to doći... - kaže Zubić. Brojke su takve kakve jesu, međutim, problem ove zemlje je što su godinama te brojke dramatične i da se vratimo na početak teksta, puno je stranica ispisano o demografskom slomu u cilju da se neke stvari počnu mijenjati nabolje. Nažalost, i ove profesorove riječi mogle bi ostati mrtvo slovo na papiru jer BiH naočigled upada u sve dublju krizu te nema naznaka stabilizaciji. A došli smo i do kraja godine koja će, po svemu sudeći, biti najgora poslijeratna jer je pandemija potpomogla veću smrtnost, a, nažalost, i potaknula iseljavanje.
