Po svom zemljopisnom položaju, blagoj klimi, pogodnim mikrolokacijama i krškom tlu, Hercegovina je idealna za uzgoj maslina i srodnih kultura, zbog čega nije iznenađenje što se sve veći broj žitelja Hercegovine odlučuje baviti upravo maslinarstvom, piše Večernji list BiH. Maslinarstvo u Hercegovini, koje se nalazi u sjeni smilja i vinove loze, posljednjih desetak godina proživljava pravi procvat, ponajviše zahvaljući pojedincima koji su svojim trudom i radom ovu poljoprivrednu granu podigli na zavidnu razinu.
Broćansko maslinovo ulje
Tako smo podno najmanje bosanskohercegovačke planine Žaba u selu Broćanac u zaleđu Neuma zatekli strastvenog maslinara Josipa Lolu Matića sa škarama u ruci, koji uređuje četiri stotine svojih “ljepotica”, a neke su stare više od jednog stoljeća.
- U mom rodnom mjestu sve su masline starije od mene. Ja sam rođen 1951. godine, a pedesetak maslina naslijedio sam od obitelji jer se pokazalo da im ova mikrolokacija pogoduje.
Ranije se maslini nije toliko davalo značaja kao danas. Ona je rasla, moja obitelj ju je sjekla za grm, a od plodova se pravilo maslinovo ulje, koje je u to vrijeme bilo potrebno kao masnoća za prehranu ljudi. Ja sam nakon proteklog rata maslini pristupio ozbiljnije i ovoga sam se posla prihvatio kao sporedne djelatnosti - govori nam Matić dok obrezuje svoje masline.
Josip odnosno Lola, kako ga većina prijatelja i poznanika zove, govori nam kako maslina ovom kraju daje poseban imidž i, da ima uvjete, cijeli bi kamenjar pretvorio u maslinike.
- Masline ovom kraju daju poseban imidž i, da imamo uvjeta, sav ovaj krš bismo pretvorili u maslinike jer danas postoje strojevi kojima je to mnogo lakše raditi nego ranije kad se sve moralo ručno. Osobno mi je zadovoljstvo vidjeti kad se iz ničega nešto stvori. Nažalost, mi smo siromašna zemlja. Pojedinci velike investicije teško mogu ostvariti, bez konkretnog poticaja države teško se što može - govori nam Matić.
Ulje maslinara Matića svake godine dobiva nagrade u kategoriji ekstra djevičanskog maslinovog ulja miješanih sorti, a nagradu je dobilo i na 2. festivalu maslina koji je održan početkom prošle godine u Zagrebu.
- Urodom sam prezadovoljan. Godina 2016. bila je rekordna, tada smo napravili 1200 litara ulja, a na natjecanjima u Splitu i Zagrebu osvojili smo nagrade ispred 163 uzorka ulja iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske te Slovenije - govori nam Matić, čije je ulje i ranijih godina redovito osvajalo nagrade, i dodaje:
- Zahvaljujući nagradama, a ponajviše našem trudu i zalaganju, s vremenom je počela rasti i cijena ulja te potražnja za istim, a, koliko vidim, i ostali moji kolege maslinari nemaju velikih problema s plasmanom kvalitetnog ulja na tržište - kazao je.
Oko masline cijelu godinu ima posla, a najzahtjevnije ju je obrati, tada je potrebna i veća radna snaga. Matić ju dobiva u mnogobrojnoj rodbini i prijateljima koji mu dođu pomoći obrati maslinu jer je već postala tradicija da se svi sretnu na jednom mjestu.
Uljara predaka
- Ovisi o godini i sorti, ali kada sredinom listopada krenemo brati maslinu, potrebno je deset kilograma za litru ulja. Berba sredinom listopada više se traži. Kada se maslinu bere u studenome, kada pocrni, potrebno je pet kilograma ploda za litru ulja. Ovdje svaka kuća ima maslinu. Ja sam među većim uzgajivačima, imam 400 stabala - govori nam na kraju razgovora ovaj strastveni maslinar. Ovaj pionir maslinarstva čuva i svoju uljaru predaka, koja je jedna od najstarijih u BiH i više se ne koristi jer je danas na snazi moderna tehnologija. Lola svoju maslinu odvozi u susjednu Hrvatsku, u Dalmaciju, kako bi iz njezina ploda dobio kvalitetan i jako tražen proizvod, a nekad su Dalmatinci dolazili u Broćanac gdje su gledali kako dragocjene kapi izlaze iz starog mlina.
Žitelji ovog mjesta zasigurno se jedini u Bosni i Hercegovini mogu pohvaliti maslinarskom tradicijom odnosno iskustvom u uzgoju masline jer su neke u Broćancu starije od 200 godina. Da će se tradicija još dugo nastaviti, svjedoči i ovih 350 novoposađenih Lolinih stabala masline, koja potvrđuju onu staru izreku: “Duhan sadiš za sebe, vinograd za sinove, a masline za unuke”.
