Više od tri desetljeća, točnije 32 godine, protekla su od utemeljenja Ratne bolnice Tolisa koja je bila smještena u podrumskim prostorijama tamošnjeg franjevačkog samostana, piše Večernji list BiH. Po mnogima, to je bila prekretnica za slobodni oraško-šamački prostor jer bolnica je ulijevala nadu u opstanak tog djelića slobodne Posavine. Ponos, herojstva, žrtva, molitva, smrt i život - sve se događalo pod krovom franjevačkog samostana u Tolisi, čija je vrata otvorio tadašnji gvardijan fra Marko Oršolić. Ratna bolnica Tolisa prerasla je u Županijsku bolnicu u Orašju, respektabilnu zdravstvenu ustanovu koja djeluje i danas.
Molilo se, liječilo...
I ove su godine na dan osnutka Ratne bolnice u svečanom postroju pod ratnim stijegom gradom od Županijske bolnice u Orašju do spomen-obilježja, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće, prošli zdravstveni djelatnici koji su bili dio Ratne bolnice. Fra Marinko Živković izmolio je opijelo za poginule branitelje. Bolnica je značila život, opstanak, ulijevala snagu. Pod njezinim krovom u podrumu franjevačkog samostana molilo se, liječilo, rađalo, spašavani su životi. Trideset dvije godine protekle su od tog vremena i od prve operacije obavljene u improviziranim bolničkim uvjetima.
Ostale su uspomene, sjećanja, ratne priče, tužne slike, neizbrisive traume, ali i radosni trenuci spašavanja života. U nepune četiri godine rada kroz bolnicu su prošli veliki ljudi, ratnici, humanisti. U tim su teškim ratnim uvjetima zbrinuli blizu 20.000 pacijenata i spasili stotine života. Kroz Ratnu bolnicu prošlo je 58 vrhunskih stručnjaka iz Hrvatske koji su došli pomagati. Iz Posavine su bila 153 domaća zdravstvena i nemedicinska djelatnika. Danima nisu odlazili svojim domovima, nisu pitali za radno vrijeme... Svake godine na obljetnicu iz Zagreba dolazi i dr. Miroslav Ratančić te kaže kako mu je to uvijek iznova emotivan susret.
- Svake me godine preplave isti osjećaji ponosa, prije svega, jer smo učinili dobra djela. Ponosan sam i na sebe i na sve koji su bili uključeni u rad Ratne bolnice. Iako nas je bilo puno u timu, mnogo kolega bilo je iz Hrvatske, no mi smo ovdje danima i noćima bili zajedno i disali kao jedna osoba. Bili smo kao jedna obitelj. Stanovali smo u bolnici, zajedno radili, veselili se i tugovali. Napravili smo gotovo čudo jer smo u vrlo kratkom vremenu podrum prilagodili za bolnicu i odmah smo operirali, spašavali živote i branitelja i civila. Davali smo samopouzdanje i braniteljima i civilima jer su znali da im ima tko pomoći ako nastradaju od granata koje su svakodnevno padale na ovaj mali slobodni prostor. Ratne slike ne blijede kao ni prijateljstva, to je neizbrisiv trag u životu - kazao nam je dr. Ratančić.
Ratne slike ne blijede ni kod dr. Ilje Vukića, koji je tijekom rata obnašao dužnost pomoćnika zapovjednika Ratne bolnice za logistiku.
Povijesni datumi
- Mi se trudimo održati sjećanje na 19. listopada, kada je utemeljena Ratna bolnica, jer smatramo da je jako važno obilježiti neke povijesne datume, a ovo je svakako jedan od njih. Značaj Ratne bolnice, kao ratne postrojbe, ogroman je za sve nas jer to je postrojba koja je spašavala ljude, pomagala ranjenima i ozlijeđenima, kako civilima tako i braniteljima zbog kojih je i bila utemeljena. Ona je u jednom trenutku značila stabiliziranje našeg prostora jer se ljudima vratilo samopouzdanje u opstanak i održivost - kazao je.
Važnost Ratne bolnice ističe i Marijan Mijatović, angažiran u ratno vrijeme u transfuziji, koji kaže kako su Ratnom bolnicom stvoreni temelji današnjem zdravstvu u Posavskoj županiji.
