“Ovaj mirovni sporazum… umjesto silno željena mira, unosi novi nemir i nedoumice u pogledu povratka i zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, u kojima su sadržana vjerska i etnička prava i slobode svih stanovnika Bosne i Hercegovine. Kao biskupi katoličkih vjernika, o čijoj se budućnosti također radi u ovom sporazumu, s pravom očekujemo da se svi odgovorni čimbenici i institucije, i međunarodni i domaći – koji su sudjelovali u kreiranju ovog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, odlučno obvežu na ispravljanje nepravdi i ostvarenje što pravednijeg mira za sve miroljubive stanovnike ove zemlje.”, piše Večernji list BiH.
Konferencija u Zagrebu
Ovako su, pomalo i proročanski, bosanskohercegovački biskupi na kraju 1995. godine reagirali na Daytonsko-pariški mirovni sporazum koji je, što se pokazalo u 25-godišnjoj praksi, tek održavao stanje zamrznutog konflikta koji se, nažalost, prenosi u življenje. Tako i danas tri strane posve različito gledaju na to što je dogovoreno u Daytonu, a potpisano u Parizu, a posebice na to čime trebaju rezultirati sve glasnije spominjane ustavne reforme, odnosno nadogradnja Daytonskog mirovnog sporazuma. Čak i jedna bezazlena, ali kirurški precizna dijagnoza stanja Bosne i Hercegovine, koju je iznio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, naišla je na poruke koje su se mogle čuti devedesetih uz huk ratnih truba i isijavanje mržnje. U kontekstu mirovnog sporazuma u Sarajevo je doputovao i ruski šef diplomacije Sergej Lavrov kako bi ponovio potporu RS-u. Posve drukčije poruke bit će na današnjoj konferenciji koju na visokoj razini organizira Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PS BiH) Nikola Špirić i zamjenik predsjedatelja Dragan Čović sudjelovat će na konferenciji “Nasljeđe mira - 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma” u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Predviđeno je da se na istom panelu obrati povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i proširenje Oliver Varhelyi, ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i posebni predstavnik Europske unije za zemlje zapadnog Balkana Miroslav Lajčak. Konferenciju će otvoriti predsjednik RH Zoran Milanović i Vlade Andrej Plenković, a predviđeno je obraćanje videolinkom i potpredsjednika Europske komisije i visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella. U jednome od panela govorit će i sudionici pregovora u Daytonu – bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Mate Granić, bivši premijer BiH Haris Silajdžić, američki diplomat Christopher Hill, vojni predstavnik SAD-a u Daytonu general Wesley Clark te član izaslanstva RH Miomir Žužul. U drugome panelu “Povezivanje načela triju konstitutivnih naroda s presudom ‘Sejdić i Finci’: koji je put naprijed” sudionicima konferencije obratit će se pravni stručnjaci i profesori ustavnog prava iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. O tome su, pak, jučer izlaganja održali članovi stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara koji su iznijeli inovativne prijedloge o reformi Izbornog zakona koja se pokazala kao najveća prijeporna točka u puzajućoj reformi Izbornog zakona, ali i entitetskih ustava oko konstitutivnosti. Pod izlikom da takvu situaciju želi promijeniti i nepravdu ispraviti, visoki predstavnik Wolfgang Petritsch 2002. godine nametnuo je ustavne promjene koje pogoršavaju pravni položaj Hrvata kao jednog od konstitutivnih naroda. Prema Daytonskom sporazumu, Hrvati su u FBiH, barem načelno, bili ravnopravni jer su u najvišim tijelima vlasti bili jednakopravno zastupljeni kao i Bošnjaci.
Izborni zakon prekretnica
Uz to, promjenama koje je nametnuo Robert Barry, šef OESS-a, uvedena je mogućnost manipulacije izborom izaslanika za Dom naroda. Ponovno na štetu Hrvata. U međuvremenu su donesene presude Suda za ljudska prava i Ustavnoga suda BiH. Iz IDPI-ja su objasnili kako se obje presude međusobno dopunjuju te su kompatibilne. Ivan Pepić, koji je član ovoga tima, kaže kako IDPI-jevi modeli rješenja prijepora oko izbora članova Predsjedništva i Doma naroda “uspješno nadograđuju konsocijacijsku demokraciju u BiH kroz visok stupanj mogućnosti predstavljanja svakog društvenog segmenta u zajedničkim institucijama BiH”. “Za razliku od današnjih izbornih pravila, IDPI-jevi modeli ne dopuštaju mogućnost da pripadnici jednog konstitutivnog naroda nametnu predstavnika drugom konstitutivnom narodu. Uz to, IDPI ostavlja mogućnost biračima iz različitih konstitutivnih naroda i ostalih da biraju predstavnike i budu birani neovisno o njihovoj pripadnosti pojedinom narodu”, tvrdi Pepić. U predstavljenim prijedlozima, tvrde iz IDPI-ja, mjerodavne odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava međusobno se ne isključuju, nego nadopunjuju. I, što je najvažnije, isključuju potrebu nacionalnog izjašnjavanja. “Svi građani mogu se kandidirati za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH bez obzira na nacionalnu (ne)pripadnost i svi mogu sudjelovati u procesu izbora zastupnika u tim tijelima bez obveze da se kao birači nacionalno izjašnjavaju”, naveli su iz IDPI-ja. Predstavili su i konkretne modele preko kojih je moguće to provesti. Izmjene Daytona zatražila je i Europska unija. Koliko će Bosna i Hercegovina u tome biti uspješna, ovisit će i brzina kretanja prema članstvu u Uniji. •
