BiH posjeduje izvanredne mogućnosti kada su u pitanju obradivost zemljišta i poljoprivreda, ali praksa vodi u smjeru toga da je sve manje onih koji se hvataju motike i ostaju na selima u pokušaju da sačuvaju ili ožive posjed, zbog čega su mnogobrojna područja već odavno zarasla u korov jer tamo više nema tko obrađivati zemlju, odnosno proizvoditi hranu, prije svega za sebe, piše Večernji list BiH.
O kolikom problemu se radi, najbolje ilustrira informacija da BiH uvozi više od 65% hrane koju konzumiramo, što praktički znači da dva od tri zalogaja nismo zasijali u svom vrtu, ali, opet ponavljamo, ne zato što ne možemo već zato što je sve manje zainteresiranih za takvo što, uz stav da im se to teško isplati.
Konzumiramo uvozno
Podaci statističkih agencija iz prošle godine kažu da FBiH ima nešto više od 720.000 hektara obradivih površina, a da RS raspolaže s oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se gotovo polovina ne koristi za proizvodnju hrane. I dok polja zarastaju u korov, BiH uvozi sve više hrane. Vrijednost deficita u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom u 2023. dosegnula je 3,5 milijardi KM, što je i najveća zabilježena vrijednost u posljednjih pet godina, doznaje Fokus. Deficit je u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom veći za 220 milijuna KM ili 7%. Deficit od 3,5 milijardi KM i pokrivenost uvoza izvozom od 23% ukazuju na visoku osjetljivost BiH na nagle promjene i poremećaje u trgovini hranom. Meso, mlijeko, žitarice, voće, povrće, voda... Svega navedenog bismo, uz malo poticaja, mogli imati na izvoz. Ali ne. Uvoz nam je ipak jača strana. Iako su nam puna usta domaće hrane, više konzumiramo onu uvezenu. Oko 55% uvezenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH uvezeno je iz EU, dok se na tržište EU-a iz BiH plasira oko 46% ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 19%, dok se vanjskotrgovinski deficit s EU-om konstantno povećava iz godine u godinu te je dosegnuo vrijednost od dvije milijarde KM tijekom 2023. Oko 85% ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a na tržište BiH stiglo je iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Nizozemske, Austrije i Slovenije. Oko 84% ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH plasira se u top pet zemalja, i to Hrvatsku, Njemačku, Italiju, Sloveniju i Austriju te u nešto manjim iznosima u Švedsku i Francusku.
Najznačajniji partner
Članice CEFTA-e, i to prvenstveno Srbija, najznačajniji su trgovinski partner BiH kada je riječ o trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Iz BiH je na tržište CEFTA-e tijekom 2023. izvezeno oko 41% od ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je uvezeno oko 29%. Deficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između BiH i CEFTA-e u 2023. iznosio je 865 milijuna KM, a pokrivenost uvoza izvozom 32%, piše Fokus. Ukupan uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz zemalja koje čine ostatak svijeta u 2023. je iznosio 583 milijuna KM i za 17% je manji od uvoza ostvarenog u prethodnoj godini, dok je izvoz na tržišta ostatka svijeta ostao nepromijenjen i iznosio je 75 milijuna KM. Općenito, cijene hrane na svjetskoj razini u protekloj godini pale su za 13,7% u odnosu na 2022. I u BiH su veleprodajne cijene hrane niže nego lani, ali dok su pojedini proizvodi pojeftinili značajno, njihove cijene u trgovinama uglavnom rastu. Ovo i ne čudi za zemlju koja je ovisna o uvozu hrane.
