Mogu li tuga, stres i anksioznost uzrokovati probleme sa srcem?
Možda i niste svjesni da postoji poveznica između emocija i tjelesnih simptoma, ali sigurno ste često rekli ili čuli: „Ideš mi na živce, sav se tresem“, „Toliko sam uzrujan da mi srce jače lupa“ ili „Želudac me boli cijeli dan nakon što sam prisustvovao tom sastanku“. Upravo izraz psihosomatska označava utjecaj stanja psihe na tijelo, kada naše emocije i često neugodni događaji ili odnosi mogu izazvati tjelesne reakcije pa čak i poremećaje. Možda vam je sad i jasnije ono što stručnjaci stalno ponavljaju – pazite na misli i osjećaje kako biste zaštitili i tjelesno zdravlje. Koliko naša psiha može utjecati na zdravlje srca, u nastavku teksta pojašnjava dr. med. Dražen Šebetić, kardiolog.
POVEZNICA IZMEĐU PSIHE I ZDRAVLJA SRCA
Službena prevencijska kardiologija koja razmatra i donosi smjernice o čimbenicima rizika za nastup kardiovaskularnih bolesti psihosocijalne faktore svrstava ne u direktne neovisne čimbenike rizika nego u takozvane modifikatore rizika što u prijevodu znači oni u sudjelovanju s klasičnim čimbenicima rizika (hipertenzija, dijabetes, pušenje, pojasna debljina, hiperkolesterolemijau) povećavaju rizik za nastup kardiovaskularnih bolesti, no ako imate samo psihološku bolest bez drugih čimbenika rizika tada ona nije značajna za nastup kardiovaskularne bolesti.
Radi se o tipičnim bolestima današnjice koje se najčešće javljaju se kao anksioznost koja u općoj populaciji povećava kardiovaskularnu smrtnost ili depresija koja povećava rizik od nastanka srčanog udara, a u onih koji već imaju neki oblik kardiovaskularne bolesti (npr. angina pektoris) povećava smrtnost od koronarne bolesti. Osim anksioznosti i depresije važni su i nesanica, socijalna izoliranost, mrzovoljnost, ljutnja, negativizam, različiti oblici psihosocijalnog stresa (mobbing i sl.) koji također povećavaju učestalost kardiovaskularnih bolesti u sudjelovanju s poznatim čimbenicima rizika.
Osim utjecaja na nastanak i ishod organskih kardiovaskularnih bolesti postoji učinak i psihosocijalnih čimbenika na nastanak funkcionalnih (neorganskih) kardiovaskularnih bolesti koje nazivamo različitim nazivima u narodu najpopularniji neuroza srca, a koja se stručno naziva neurocirkulatorni astenija ili distonija a koja uključuje brojne simptome poput osjećaja pritiska u prsištu, osjećaja ubrzanog rada srca, osjećaja nabijanja srčanih otkucaja, preskakanja srčanih otkucaja, iznenadnog porasta tlaka, dakle puno simptoma ali na kliničkom pregledu se uglavnom nalazi uredan status srca.
Važno je reći da danas gotovo da i nema kardiovaskularne bolesti uz koju nije vezan neki od psiholoških poremećaja bilo u njenom nastanku bilo kao posljedica razvoja bolesti, kardiolozi ne smiju zanemarivati taj problem nego poticati bolesnike da uz kardiološko liječenje ne zanemaruju liječenje psiholoških poremećaja.
