U dokumentu Plan rasta, koji je EU priredio za BiH, digitalna tranzicija jedna je od ključnih politika koje Unija nastoji pomoći provesti unutar zemalja članica, ali i zemalja zapadnoga Balkana kako bi se dobilo jedinstveno digitalno tržište. Pri tome nije riječ samo o, kako se to učestalo misli, višim brzinama i količini prijenosa podataka, nego mnogo složenijim pitanjima kao što su digitalno poslovanje, korištenje raznih usluga od koristi za građane, a da se ne mora posjetiti neki državni šalter ili pak u samome komuniciranju različitih državnih službi.
Ispod prosjeka
Prema analizi iz dokumenta Plan rasta, te se smjernice koje je EU donio, a BiH treba prihvatiti odnose na područja poput kibernetičke sigurnosti, e-trgovine i zaštite podataka. BiH je napravila korake u usklađivanju svog zakonodavstva s nekima od tih smjernica. Primjerice, Zakon o elektroničkoj trgovini (2010.) odražava smjernicu EU-a o elektroničkoj trgovini.
Međutim, i dalje postoje praznine u ključnim područjima kao što su kibernetička sigurnost i zaštita podataka, što ometa digitalnu integraciju BiH u EU. Prema indeksu društva digitalne ekonomije (DESI) zapadnog Balkana, BiH je s indeksom 23,2 rangirana ispod prosjeka Svjetske banke, gdje je taj DESI 29. Kada se pak promatra prosjek Europske unije, u kojoj taj indeks iznosi 52,3, onda to najbolje govori o tome gdje se BiH nalazi. S
ama ta činjenica odražava ograničenja BiH u infrastrukturi, digitalnoj pismenosti i korištenju digitalnih tehnologija u različitim sektorima. U širokopojasnoj povezanosti BiH je ispod prosjeka Svjetske banke sa značajnim prazninama u pokrivenosti gigabitnim mrežama jer je uvođenje optičkih mreža sporo napredovalo. Povoljnija situacija je s pokrivenosti, odnosno dostupnosti širokopojasne mreže s pokrivenošću od 61% kućanstava zbog veće pokrivenosti digitalnih pretplatničkih linija. Što se tiče korištenja širokopojasnih usluga, Bosna i Hercegovina ima bolje rezultate s ukupnom penetracijom fiksnih širokopojasnih usluga od 69% u usporedbi s prosjekom Svjetske banke od 77%. Međutim, korištenje fiksne širokopojasne mreže od najmanje 100 Mbps i dalje je skromno (15% u odnosu na prosjek Svjetske banke od 21%).
Stoga se Reformska agenda bavi bitnim pitanjima digitalne transformacije i sigurnosti digitalne infrastrukture, uključujući provedbu alata EU-a za cyber-sigurnost za 5G mreže i okvir EU-a za elektronički identitet. Predviđeno je da reformske mjere daju značajan doprinos digitalnoj transformaciji u BiH rješavanjem poteškoća koje proizlaze iz unutarnje organizacije vlade, a istodobno osiguravaju sigurnost, otpornost i integritet digitalne infrastrukture. Posebno je važna digitalizacija javnih usluga, što predstavlja niz izazova s kojima se vlade i organizacije moraju nositi.
Digitalne usluge
Osiguravanje pristupa digitalnim platformama i uslugama ključno je, a to se može postići povećanjem broja digitalnih usluga koje su najrelevantnije građanima i poduzećima. Za to je važno održavati mjere kibernetičke sigurnosti za zaštitu osjetljivih podataka građana i vladinih podataka. Rješavanje pitanja privatnosti i uspostavljanje jasnih okvira za upravljanje upotrebom i zaštitom podataka ključni su za izgradnju povjerenja javnosti u digitalne usluge.
Uzimajući u obzir trenutačne rezultate, promicanje prihvaćanja i angažmana korisnika ključno je za održivu digitalizaciju. Unutar te oblasti provedba pravog eIDAS digitalnog identiteta najviše će koristiti građanima jer će omogućiti digitalnu tranziciju. Otvaranje vrata za digitalizaciju javnih usluga i rješavanje jednog od ključnih pitanja do sada kao što je potpisivanje zahtjeva građana i dopuštanje vladi da donosi digitalne odluke.
