korona ostavlja posljedice

Dijabetes kao nuspojava COVID-a: Koliko nam sada još ozbiljnije prijeti ova opaka bolest?

dijabetes
20.10.2021.
u 21:14

Veza između infekcije koronavirusom i dijabetesa postala je očita nakon što su se u liječničkim ordinacijama počeli evidentirati pacijenti s novootkrivenim Diabetesom Mellitusom tipa 2

Pandemija koronavirusa pogoršala je zdravstveno stane cijele populacije, a učinila nas dodatno izloženim još nekim opasnim oboljenjima. Prvi na redu je dijabetes.

Još na početku pandemije postalo je jasno da su ljudi s već postojećim zdravstvenim problemima teže pogođeni koronavirusom. Znalo se da oni s dijabetesom ili srčanim bolestima teže podnose COVID-19, ali neki su kliničari počeli primjećivati slučajeve s promjenjivim smjerom odnosa. Ispitanici koji su bili zdravi prije COVID-19 naknadno su razvijali simptome dijabetesa, tijekom ili nakon akutne infekcije koronavirusom.

Veza između infekcije koronavirusom i dijabetesa postala je očita nakon što su se u liječničkim ordinacijama počeli evidentirati pacijenti s novootkrivenim Diabetesom Mellitusom tipa 2, kaže za Klix.ba Emina Karahmet, doktorica farmaceutskih znanosti s užom oblašću istraživanja u biokemiji i imunologiji.

"Većina pacijenata koji su imali više vrijednosti glikemija netom nakon preležane bolesti, imali su uglavnom kortikosteroide u terapiji, a znamo da ova grupa lijekova zaista uzrokuje poremećaj metabolizma UH-a i može posljedično izazvati dijabetes. Međutim, kod pacijenata kod kojih se dijabetes evidentira nakon tri i više mjeseci nakon preležane bolesti, već moramo razmišljati o drugom tipu dijabetesa", navodi ona.

Pojašnjava kako je mehanizam nastanka ovog dijabetesa autoimunog karaktera i radi se o tome da zaražene B-stanice pankreasa otpuštaju posebne signale na koje reagiraju stanice naše urođene imunosti (NK-stanice) i uništavaju zaražene B-stanice pankreasa koje normalno luče inzulin.

"Njihovim razaranjem razvija se dijabetes. Ovdje govorimo o dijabetesu uzrokovanom virusima, koji su i ranije opisani u literaturi. Kod odraslih osoba se masovno razvija DMT2, ali kod djece DMT1. Najnovije studije koje se objavljuju pokazuju zaista porast broja DMT1 kod djece u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu. Ono što se još uvijek zasigurno ne zna jeste incidenca pojavnosti novih slučajeva dijabetesa prouzročenih koronavirusom, tj. na koliki broj ispitanika će se javiti novi slučajevi dijabetesa", kaže ona.

Naime, epidemiološke studije su u tijeku. Jedna studija, koja je provedena na području BiH ove godine, a obuhvatila je 187 osoba koje su preležale infekciju koronavirusom, starosne dobi 16-70 godina, daje podatak da je 3,2 posto (6 ispitanika) zaista dobilo dijabetes nakon zaraze koronavirusom.

"Ipak, ovaj podatak se ne može uzeti kao relevantan, jer je uzorak za ovakvo istraživanje mali i diktiran je nekim faktorima kako je istraživanje provedeno. U stvarnosti očekujem da je ovaj postotak znatno veći. Prema podacima Internacionalne dijabetične federacije (IDF), kod osoba koje su imale dijabetes od ranije, teška klinička slika COVID infekcije nije se razvijala kod osoba u dobi do 25 godina te je prosječna dob pri kojoj se razvijala teža klinička slika kod osoba s dijabetesom 66 godina starosti. Ipak, kao preduvjet za dobar ishod zaraze koronavirusom kod osoba s dijabetesom jeste dobra regulacija glikemije", navodi ona.

Ipak, ono što zabrinjava, a pokazalo je ranije spomenuto istraživanje, jeste činjenica da je čak 19,8 posto ispitanika nakon preležanog COVID-a imalo psihološke posljedice u vidu anksioznosti, depresije, lošijeg raspoloženja, ali i gubitka samopouzdanja.

"Znamo da sve bolesti imaju svoju psihološku komponentu koja nekada i prethodi razvoju same bolesti. Jedan od potencijalnih uzroka za razvoj dijabetesa kod osoba koje nisu bile zaražene koronavirusom krije se zasigurno i u promjeni stila življenja, koji je bio diktiran pandemijom. To se posebno moglo primijetiti u 2020. godini, kada je lockdown uveliko ograničio kretanje, sportske aktivnosti i način prehrane", zaključuje Karahmet.

Još početkom 2020. godine Francesco Rubino, liječnik s King's Collegea u Londonu, počeo je primjećivati ​​sve veći broj izvješća o dijagnozama dijabetesa nakon zaraze COVID-19. Sredinom godine Rubino je udružio snage s kolegama širom svijeta kako bi formirao projekt CoviDiab. Projekt je mrežni globalni registar koji poziva liječnike širom svijeta da daju izvješća o slučajevima novonastalog dijabetesa povezanog s COVID-19.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?