Godišnje se u Federaciji BiH po glavi stanovnika proizvede 270 kilograma otpada, što je znatno manje od većine zemalja EU, ali problem je što se on kod nas prikuplja neselektivno, pa se često u komunalnom otpadu nalaze i pojedine kategorije industrijskog, medicinskog i drugih vrsta otpada, piše Večernji list BiH.
Nesanitarna odlagališta
Četrdeset posto prikupljenoga otpada odlaže se na općinska nesanitarna odlagališta koja su 54. Čak 36% ukupno proizvedenoga otpada uopće ne odlažu komunalna poduzeća. U situaciji loše pokrivenosti uslugama prikupljanja otpada za očekivati je veliki broj neuređenih i nekontroliranih deponija. Na teritoriju Federacije rasprostranjene su 1893 lokacije tzv. divljih deponija na površini od 974.221 m2. Izuzev u Sarajevskoj i Hercegbosanskoj županiji, gdje takva odlagališta nisu uočena baš u svim općinama, u drugim županijama ih ima svugdje, a najviše u ZDŽ-u i TŽ-u. Odlažu se komunalni, industrijski, inertni i otpad životinjskoga podrijetla. Dnevno se proizvede 68 kg ambalažnoga otpada po stanovniku. Čak 30% od ukupne produkcije papira i 6,4% ukupne produkcije plastike se reciklira. Što je jako malo u odnosu na razvijene zemlje svijeta. Industrija u FBiH godišnje proizvede oko 2 milijuna tona otpada, od čega je oko 10% opasnog otpada. Samo oko 5% industrijskog otpada je odgovarajuće odloženo, dok se ostali otpad deponira u krugu industrijskih postrojenja ili odlaže slobodno u okoliš. Zbog raznolikosti prirode i sastava, utjecaji industrijskog otpada na okoliš su mnogobrojni i različiti. Industrijske grane i pogoni koji prema količini i karakteristikama stvorenoga otpada predstavljaju najznačajnije generatore industrijskog otpada su termoelektrane, rudnici, industrija crne metalurgije, industrija obojene metalurgije, livnice, ostala metaloprerađivačka industrija, tvornice cementa, proizvodnja papira, kemijska industrija, kožarska industrija, a od prehrambene industrije posebno se izdvajaju klaonice s otpadnim životinjskim tkivima.
Vrste otpada
Procjenjuje se da je približno 180 ha površine zemljišta na području FBiH prekriveno akumuliranim neodgovarajuće odloženim industrijskim otpadom iz velikih industrijskih pogona, prije svega, šljakom, troskom, industrijskim muljem. Najveće površine tla koje su prekrivene industrijskim otpadom nalaze se na lokacijama: Tuzla (101 ha), Kakanj (30 ha), Zenica (28 ha), Lukavac (11 ha) i Maglaj (7,5 ha). S druge strane, veličina površine kontaminirane klaoničarskim otpadom nije poznata. Samo u poljoprivredi godišnje u FBiH nastane 180 t otpadne ambalaže od upotrebe pesticida te 1233 t ostale otpadne plastike i ambalaže. Proizvodnja otpada iz zdravstvenih ustanova u FBiH iznosi 2,2 kg po osobi godišnje ili oko 5000 tona, od čega je oko 50% opasni medicinski otpad. Proizvodnja otpada iz veterinarskih ustanova je 20 t godišnje. Otpad iz tih ustanova se uglavnom prikuplja bez razdvajanja te se najčešće miješa s komunalnim otpadom. Čak 18% otpada iz zdravstvenih i 12% iz veterinarskih ustanova u FBiH se odlaže na sanitarni deponij, 0,5% se izvozi, dok ostatak uglavnom završi s komunalnim otpadom.
