Veliki broj djece u BiH s mahunama, brokulom ili špinatom prvi se put susretne tek kada krene u vrtić, pokazale su analize rađene prilikom uvođenja programa zdrave prehrane u vrtiće u FBiH. Naime, određen broj vrtića u Federaciji BiH sudjeluje u projektu uvođenja zdrave hrane u predškolske ustanove, a cilj je promijeniti prehrambene navike djece prije polaska u školu te smanjiti broj pretile djece koji posljednjih godina ubrzano raste, piše Večernji list BiH. Naime, jedno od istraživanja rađeno prošle godine pod nazivom “Pretilost u osnovnim školama” pokazalo je kako je, od 50 posto djece s poremećajima u indeksu tjelesne mase, 10 posto pothranjeno, a njih 40 posto pretilo. To nije novi problem jer su ranija istraživanja pokazala kako je u Federaciji BiH gotovo 18 posto preuhranjene djece, odnosno da je svako peto dijete mlađe od pet godina preuhranjeno. Čak 31,2 posto djece dobi od 5 do 10 godina prekomjerno je teško, a 13,3 posto je pretilo. Studija rađena u Mostaru pokazala je kako veći problem s viškom kilograma imaju dječaci nego djevojčice, dok je pretilo znatno više djevojčica nego dječaka. Budući da se životne navike, a time i sklonost određenoj prehrani, stječu u prvih nekoliko godina života, važno je reagirati navrijeme, odnosno već u vrtićkoj dobi, zbog čega se i provodi ranije navedeni projekt uvođenja zdrave prehrane u predškolske ustanove. Među vrtićima koji sudjeluju u spomenutom projektu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i UNICEF-a je i JU Dječji vrtić Ljubuški. Prema riječima ravnatelja tog dječjeg vrtića Viktora Grbavca, program koji se radi u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo FBiH i UNICEF-om sastoji se od dviju faza. Prva faza je uvođenje tjelesne aktivnosti. Tako od početka ove godine svaka vrtićka skupina svaki dan ima po jedan sat tjelesne aktivnosti. Uz to, jedu zdraviju hranu. - Kada je riječ o jelovniku, tu od 1. siječnja ove godine imamo velike izmijene. Ponajviše kada je u pitanju doručak. Ranije su djeca za taj obrok jela razne mesne prerađevine, poput pašteta, hrenovki, salama..., međutim, od ove godine takve namirnice više ne ulaze u naš vrtić - kaže Grbavac.
Tako se sada djeci za doručak serviraju jogurt, pahuljice s cjelovitim žitaricama, mlijeko s 1 posto mliječne masti, voće... Za ručak je uvijek kuhani obrok, odnosno povrće i meso, te nema više grickalica za međuobroke.
- Ranije bi roditelji djeci za međuobroke u ruksake spremali razne grickalice, sada toga nema, umjesto čipsa i smokija, trebaju im staviti voćku. Uveli smo i voćni dan, to je petak. Tada svako dijete donese po jednu voćku od kojih zajedno s tetama naprave voćnu salatu i zajedno jedu. Budući da sami sudjeluju u pripremi salate, više je i pojedu - naglašava Grbavac. Ističe i kako ima one djece koja se teško prilagođavaju novim pravilima. Pa je tako bilo djece koja su, primjerice, istu bananu nosala po tjedan dana u ruksaku i ne bi je pojela. Riječ je uglavnom o djeci koja i kod kuće izbjegavaju voće i povrće te im je potrebno malo dulje razdoblje prilagodbe na tu vrstu hrane. Zanimljivo je spomenuti i kako nema više torti za rođendane. - Umjesto torti, roditelji donose voće složeno kao tortu, tako da onda slavljenik, umjesto komada torte, djeci dijeli voće ili voćnu salatu - kaže Grbavac. Na pitanje ima li u tom vrtiću pretile djece, Grbavac kaže kako je to svjetski problem koji je prisutan i kod nas.
