Elektroprivreda HZ HB ima oko 200.000 potrošača. Potrošnja do prije nekoliko godina i sada je bila na približno istoj razini. Ali problem su predstavljali gubitci u distributivnom sustavu koji su iznosili više od 19 posto, a šteta se mjerila u milijunima maraka. Kako bi se problem riješio, bilo je potrebno uvesti nove tehnologije u svakodnevni rad, piše Večernji list BiH. I Elektroprivreda HZ HB je to i učinila. Dijelom iz vlastitih sredstava, dijelom uz sredstva stranih organizacija i EBRD-a, financiran je projekt uvođenja “pametnih satova” i drugih sustava koji očitavaju potrošnju električne energije i bilježe stanje u distributivnoj mreži. Na kraju 2015. godine “pametni satovi” su bili uvedeni na 28 posto mjernih mjesta, a do 2020. godine plan je da ovi uređaji budu ugrađeni kod 80 posto potrošača.
Veliki iskoraci
- Uvođenje “smart metering” sustava u najvećoj mjeri je zaslužno za smanjenje gubitaka (pri tome se misli na netehničke gubitke) u mreži EP HZ HB. Uvođenjem novog sustava kod samo 28 posto potrošača gubici su smanjeni za 6,77 posto, što je približno 80.000 MWh na godišnjoj razini ili, ako preračunamo u novac, oko 6,5 milijuna eura - rekli su nam u Elektroprivredi HZ HB. Novi sustavi su omogućili i daljinsko isključivanje potrošača s mreže, smanjenje potreba za ljudskim radom i bolje podatke o tome gdje dolazi do gubitka električne energije u mjeri. Važno je napomenuti da “smart metering” sustav sam po sebi ne može riješiti problem netehničkih gubitaka, ali je moćan alat u identifikaciji pojave istih i daljnjih, prethodno opisanih, koraka koji vode prema uklanjanju istih. Uz obračunske podatke, prikupljaju se podaci koju su bitni za kvalitetu isporučene električne energije, a to su: naponi po fazama (podnaponi, prednaponi), struje po fazama (opterećenost), cos-fi, aktivna i reaktivna energija i snaga, ispadi, ukapčanja, a sve se registrira u knjigu događaja koja je dostupna u svakom trenutku.
Smanjenje dimenzija
Analizom gore prikupljenih podataka, određuje se kvaliteta isporučene energije sukladno općim uvjetima za isporuku električne energije.
Uporaba brojila s daljinskim očitanjem, isklopnikom za ograničenje angažirane snage te ugrađenim uklopnim satom dovela je do značajnih izmjena vezano za izgled i sastav mjernog mjesta.
Konkretno, došlo je do smanjenja dimenzija ormara, postigla se veća preglednost ožičenja te je smanjen broj pojedinačnih mjernih uređaja. Naravno, sve navedeno rezultiralo je smanjenjem troškova nabave ormara. Nadalje, pojednostavljenje opreme koja se ugrađuje u ormare vodi smanjenu troškova održavanja i ugradnje mjernih uređaja.
