Za poskupljenje u Bosni i Hercegovini uvijek ima razloga. Nekad su to veće cijene energije, drugi put su za poskupljenja krivi zakoni Europske unije, pa opet veće dažbine državi i još mnoštvo razloga. S pojeftinjenjem to ide nešto teže, gotovo nikako. Ovog puta za mogući val poskupljenja okrivljene su suše koje su poharale žitna polja.
Suše poharale žitna polja
Ljetne suše koje haraju razlog su što je cijena stočne hrane na tržištu Bosne i Hercegovine porasla za oko 20 posto. Ovo su za novinsku agenciju Patria potvrdili uvoznici stočne hrane, a za očekivati je da će veće cijene stočne hrane utjecati i na cijenu hrane za ljude u BiH. Veće cijene stočne hrane izravno bi mogle utjecati na poskupljenje mesa i mesnih proizvoda. No, suša je ugrozila i žitna polja, što bi moglo dovesti do većih cijena brašna, dakle i kruha i peciva, te niz proizvoda na bazi brašna. Tako, ionako osiromašene bh. stanovnike čeka novi val poskupljenja koji će stići na jesen.
Dok prema službenoj statistici cijene osnovnih životnih namirnica stagniraju, te su neke i u padu, kupovna moć građana sve je slabija. S druge strane, udruge i ombudsmani za zaštitu potrošača ukazuju na "tiho poskupljenje" proizvoda u oblasti trgovine. Sve to, kažu, predstavlja dodatni udar na potrošače koji nisu dovoljno zaštićeni. Plaća od 826 KM može pokriti samo 45 posto vrijednosti potrošačke košarice za četveročlanu obitelj. Ovi podaci uopće nisu tihi, oni su alarmantni.
Neprimjetna poskupljenja sve su češća pojava u trgovačkim centrima, koja prazne proračune bh. građana.
Na bh. tržištu vrijedi slobodno formiranje cijena proizvoda. Za to vrijeme kupovna moć građana slabi, a raste jedino broj nezaposlenih.
"Manja gramaža, a ista cijena - znači da je proizvod poskupio. Riječ je o postupnom, skrivenom poskupljenju. Obično se tome pristupa ako se cijena nekim proizvodima ne može službeno povećati", objašnjava Mediha Bakalović, pomoćnica ombudsmana za zaštitu potrošača BiH.
Prekomjeran uvoz
Ekonomski analitičar VTK-a BiH Igor Gavran kao razloge navodi manjak konkurencije, opterećenje samih proizvođača, a posebno domaćih, i neuređeno tržište koje omogućava prekomjeran uvoz.
U udrugama potrošača navode da su novčanici građana sve prazniji, te da tržištem zapravo vladaju "tiha poskupljenja".
Mensud Lakota, direktor Potrošačke zadruge "Euro BiH" Sarajevske županije, smatra da su u pitanju "tiha pojeftinjenja" koja su kratkog daha, te da na tržištu konstantno domira "tiho poskupljenje", prije svega osnovnih životnih namirnica, usluga i režija. Prema njegovim riječima, cijene većine osnovnih prehrambenih artikala u Europskoj uniji su i dvostruko niže od cijena u BiH. "Tržište BiH je neuređeno, dosta toga se uvozi, a trgovci manipuliraju maržama, a s druge strane, država ne misli dovoljno na poticaj domaće proizvodnje i poboljšanje životnog standarda stanovništva", naglašava Lakota, te dodaje da na cijene osnovnih životnih namirnica i usluga dodatno utječe jedinstveni PDV od 17 posto.
