Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) navode da je, prema podacima za razdoblje 2015. - 2019. godina, moguće utvrditi i očekivati da će narednih nekoliko tjedana biti ključno i presudno za broj registriranih oboljelih od gripe ili aktutnih respiratornih infekcija.
To je, kako ističu, razlog da se javnost još jednom podsjeti na važnost prevencije, te na mjere koje mogu onemogućiti, umanjiti ili ublažiti posljedice ovih oboljenja.
Najveći broj prijavljenih oboljenja od gripe i drugih sličnih viroza, u sezoni gripe, u proteklih nekoliko godina, bio je od druge polovice siječnja do sredine ožujka.
- Kretanje gripe i gripi sličnih oboljenja, ove sezone ima uobičajen tijek kao i prethodnih godina, tako da u narednom razdoblju možemo očekivati povećanje broja oboljelih od gripe i drugih viroza koje su joj, po simptomima, slične - napominju iz INZ-a.
Zbog toga, iz Službe za epidemiologiju INZ-a daju neke osnovne upute, kako bi se smanjio broj oboljelih i kompliciranih slučajeva i umanjila šteta po zdravlje stanovništva.
Gripa je oboljenje koje u najvećem broju slučajeva ne izaziva komplikacije i najčešće završi samoizlječenjem, pa u takvim slučajevima nisu neophodne posjete ljekaru.
Simptomi gripe se mogu pojaviti zajedno ili odvojeno, pojedinačno, a oni su temperatura veća od 38*C, groznica, glavobolja, bolovi u mišićima, malaksalost, bol u grlu, kašalj, curenje iz nosa, bolovi u stomaku, mučnina, povraćanje i proliv.
- Osobe koje imaju simptome gripe bez komplikacija i pogoršanja simptoma osnovne bolesti kod kroničnih bolesnika, trebaju ostati kod kuće i liječiti se simptomatski - snižavanjem temperature lijekovima (Paracetamol, Ibuprofen), odmorom i ležanjem, unosom dovoljno tekućine poput čajeva, prirodnih sokova, kompota, supa, provedba osobne higijena i opće higijenske mjere u okolici, poput higijenskog održavanja prostora u kojem se boravi, ugodna temperatura prostorija ili češće provjetravanje. Gripa se ne liječi antibioticima i ne treba ih uzimati bez preporuke liječnika - naglašava dr. Fatima Bašić, načelnica Službe za epidemiologiju Instituta.
Kako navode stručnjaci INZ-a, ostanak kod kuće, ležanje i odmor, u kućnoj izolaciji, skraćuje trajanje bolesti, a time se istovremeno i smanjuje širenje virusa. Svaka zaražena osoba postaje novi izvor zaraze i može zaraziti više od deset osoba u svojoj okolini. Ukoliko se pojave simptomi koji ukazuju na komplikacije bolesti ili simptomi gripe traju duže od tri do četiri dana, neophodno se javiti svom obiteljskom doktoru.
Simptomi koji ukazuju na razvoj komplikacija su otežano disanje i kratak dah, bol i/ili pritisak u prsima, vrtoglavica, konfuzija i dezorjentisanost, uporno povraćanje, ponovna pojava temperature nakon poboljšanja. Povećan rizik za pojavu komplikacija imaju osobe koje su starije od 65 godina, trudnice, djeca, hronični bolesnici (hronične srčane, plućne, bubrežne bolesti, bolesti jetre, hematološka i neurološka oboljenja, osobe sa oslabljenim imunitetom, šećerna bolest, gojaznost i dr.).
- Pacijenti koji nemaju gripu, a odlaze u zdravstvene ustanove, imaju mogućnost da se zaraze, pa se savjetuje ne odlaziti u zdravstvene ustanove ako nije neophodno. A ako se ipak mora, onda treba povesti računa o mjerama samozaštite kao što su što kraće zadržavanje u prostoru gdje boravi više ljudi. Ukoliko neko kašlje ili kiše, treba napraviti neophodnu distancu od metar i pol, nositi masku ako je potrebno, prati ruke sapunom ili koristiti vlažne maramice na bazi alkohola. Posebno je važno izbjegavati posjete bolesnicima, osobito onim u bolnici - navodi Bašić.
Postoji i niz mjera samozaštite, koje su za sve osobe. One, pored cjepljenja, mogu umanjiti rizik od obolijevanja. između ostalog, to su izbjegavanje pretrpanih i pregrijanih prostorija, najmanja distanca od metra od osoba koje kašlju i kišu, te izbjegavanje rukovanja i ljubljenja s njima, često pranje ruku sapunom i umivanje, korištenje papirnatih i vlažnih maramica na bazi alkohola, te njihovo odlaganje u otpad nakon korištenja, opće higijenske mjere u prostoru u kojem se boravi kao što su higijensko održavanje predmeta i površina, provjetravanje prostorija, ugodna temperatura.
Mjere samozaštite su i izbjegavanje prehlađivanja i naglog rashlađivanja organizma i izlaganja prevelikim naporima, uz nošenje tople, suhe i udobne odjeće i obuće, obavezne kape i šala preko usta ako je suviše hladno, dobra fizička kondicija i ishrana obogaćena bjelančevinama, vitaminima i mineralima, uključujući boravak u prirodi, šetnju na čistom zraku, te na kraju - izbjegavanje poroka kao što su konzumiranje duhana i alkohola ili slično, priopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
