Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na hitnoj sjednici zakazanoj za danas trebao razmatrati zahtjev izaslanika iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku.
Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, predloženi zakon predviđa da svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji BiH.
Također je, u stavu 3. točka a) člana zakona koji regulira ovo pitanje, navedeno da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata s koje je izabran kandidat ako: dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanske, Srednjobosanske, Zapadnohercegovačke, Livanjske i Posavske.
Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske - jednog Srbina - biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u RS. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.
Predloženo je i da, sukladno proceduri, Parlamentarna skupština BiH imenuje članove Središnjeg izbornog povjerenstva BiH s liste kandidata.
Predloženim zakonom, između ostalog je predviđeno i da mandat pripada političkoj stranci, koaliciji ili listi neovisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi.
Navedeno je da „ukoliko izabrani nositelj mandata u tijeku trajanja mandata istupi iz političke stranke, koalicije ili liste neovisnih kandidata koja je sudjelovala na izborima i na čijoj je kandidatskoj listi bio izabrani nositelj mandata, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu na listi“.
Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakonskog rješenja, razlozi za njegovo donošenje ogledaju se u provedbi odluke Ustavnog suda BiH od 1.12.2016. godine, kao i zadovoljavanje općeg načela demokracije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike.
Dakle, navode predlagači, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.
Također navode da se ovim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoji otkloniti mogućnost manipulacije prilikom izbora i imenovanja tijela za provedbu izbora na način da članove SIP BiH bira Parlamentarna skupština BiH.
- Kako bi se smanjila mogućnost za manipulaciju i „trgovanje“ mandatima nakon izbora, izmjenama i dopunama ovog zakona predloženo je da mandat pripada političkoj stranci na čijoj listi je izabrani nositelj mandata osvojio mandat - navedeno je u obrazloženju.
Također, predlagači navode da se ovim prijedlogom izmjena i dopuna Izbornog zakona stvaraju pretpostavke za uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces.
