Kako će teći proces uspostave vlasti na federalnoj razini, a u svjetlu novog trenutka koji karakterizira potpisivanje sporazuma "osmorke", i dalje je pitanje na koje ne postoji odgovor, ali je jasno kako će presudnu ulogu imati rasplet situacije u federalnom Domu naroda, piše Večernji list BiH. Pritom valja naglasiti kako je u svakoj kombinaciji u vlasti na federalnoj, a posljedično i na državnoj razini HDZ - HNS kao legitimni predstavnik hrvatskog naroda i politički subjekt koji je u istom tom narodu osvojio i najveći broj glasova te će sukladno tomu imati i najveći broj izaslanika u Klubu hrvatskog naroda u federalnom Domu naroda, a iz kojega, podsjećanja radi, i počinje proces uspostave vlasti u Federaciji. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nedavno je naveo kako se čini da će na federalnoj razini biti dvije grupacije stranaka koje će imati približno jednak broj mandata u Zastupničkom domu.
Izborni zakon
- Onda ostaje vidjeti tko će od njih imati većinu u bošnjačkom klubu u Domu naroda. Mi ćemo nastojati u roku od mjesec dana nakon službenog objavljivanja rezultata izbora naći partnere s kojima možemo realizirati programe i uspostaviti vlast. To bi, u svakom slučaju, moralo biti u ovoj godini - poručio je Čović.
Dva bloka na bošnjačkoj strani, sada je i jasno, činit će SDA s jedne te SDP, NiP, Naša stranka, NES, Bh. inicijativa – Fuad Kasumović, PDA, Za nove generacije i SBiH. A tko će od navedenih biti partner s kojima će Hrvati formirati vlast? Tko god da od navedenih bude partner hrvatskim legitimnim predstavnicima, jasno je kako će Hrvati inzistirati na programskoj osnovi koja u biti ima tri ključna dijela - euroatlantske integracije uz Izborni zakon, izgradnja pravne države i paket ekonomsko-socijalnih pitanja.
U slučaju prvog programskog dijela koji se sastoji od skupine pitanja od vitalne važnosti za euroatlantske integracije, treba naglasiti kako isti sadrži popis reformskih zakona koje treba donijeti, a među njima je i Izborni. Jasno je kako je intervencija visokog predstavnika riješila dio pitanja koje se odnosi na legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda, no za punu provedu odluke Ustavnog suda trebat će mijenjati odredbe koje tretiraju sve institucije koje su, po Ustavu, određene za predstavljanje naroda, uključujući Predsjedništvo BiH. Pitanje pravednog Izbornog zakona primjerenog višenacionalnim državama kao što je BiH, kao i konsocijacijskim društvima, kao što bi trebalo biti ono bosanskohercegovačko, jedno je od ključnih ako BiH, kao višenacionalna država koja ima primjere na zapadu (Belgija), želi postati dio velike europske obitelji suvremenih društava. Toga su svjesni i u EU, a dokaz je i činjenica da je Unija, zahvaljujući i snažnom lobiranju Hrvatske, u svoj Strateški kompas za sigurnost i obranu, službeni dokument smjernica vanjske politike EU-a, jasno naglasila konstitutivnost naroda u BiH.
Stranke koje bi trebale činiti vlast u Federaciji morat će, osim zastupljenosti u Zastupničkom domu Federacije, imati i odgovarajuću zastupljenost u federalnom Domu naroda. Za HDZ - HNS jasno je kako će imati neprikosnovenu većinu u Klubu Hrvata, a samim tim i mogućnost predlaganja predsjednika Federacije, što je uvod u izbor nove federalne Vlade. Kod Bošnjaka stvari su još nejasne te će trebati pričekati proces popunjavanja ostalih klubova.
A posljedično će rasplet situacije u federalnom Domu naroda diktirati i odnose u državnom Domu naroda, koji će također imati presudnu ulogu u formiranju nove vlasti na razini BiH. Iako će pravnici reći kako je za izglasavanje Vijeća ministara dovoljna većina tek u Zastupničkom domu, jasno je kako bez većine u Domu naroda vlast jednostavno ne može funkcionirati.
Županije
Kada je riječ o županijskoj razini vlasti, HDZ - HNS će biti u vlasti njih šest, a jedna od njih je i Srednjobosanska županija. Tako je i Asim Mekić, predsjednik ŽO SDA SBŽ, naglasio kako HDZ ima apsolutnu većinu kada je riječ o glasovima iz reda hrvatskog naroda, nezaobilazan je kod formiranja vlasti te kako će ta stranka predložiti predsjednika Skupštine SBŽ koji će kasnije predložiti mandatara. U kontekstu većinski bošnjačkih županija, nakon Bosansko-podrinjske županije procesi stvaranja novih koalicija nastavili su se i drugdje. Tako je u petak izjave o formiranju većine u Skupštini Tuzlanske županije potpisalo 13 zastupnika SDA i četiri zastupnika DF-a, dok će dva zastupnika iz PDA BiH, prema najavama, ubuduće djelovati kao neovisna u županijskoj Skupštini. Predsjednik ŽO SDA Tuzlanske županije Fahrudin Skopljak najavljuje da će u idućih 30 dana biti urađen plan i program rada buduće vlasti s konkretnim mjerama. Kada je riječ o Zeničko-dobojskoj županiji, HDZ - HNS svakako računa da će biti dio buduće vladajuće većine, baš kao i u prethodnom mandatu.
