Davne 1984. godine u svjetskim kinodvoranama igrao je čuveni SF hit "Terminator" s Arnoldom Schwarzeneggerom u ulozi glavnog negativca, kibernetičkog ubojice koji se vraća iz 2029. godine u 1984. kako bi likvidirao vođu pokreta otpora. U toj tadašnjoj "dalekoj filmskoj budućnosti" svijet je opustošen ratom između ljudi i robota, a u pojedinim scenama vidimo naoružane robote i bespilotne robotske letjelice protiv kojih čovječanstvo vidno gubi rat na samom početku ovog filma. Ni sami autori tada nisu slutili kako će upravo bespilotne letjelice i dronovi, godinama prije te sudbonosne filmske 2029., postati tehnologija s kojom ćemo morati naučiti živjeti. Ujedno korisna i jako opasna, piše Večernji list BiH.
Dronovi kao lice rata
Dronovi i bespilotne letjelice postali su tehnologija koja je donijela znatna unaprjeđenja i pogodnosti kako u mnogim segmentima gospodarstva, poljoprivrede i znanosti tako i u običnom životu, ali možda još više postali su smrtonosna prijetnja čovječanstvu jer su postali oružje budućnosti koje je u protekle četiri godine donijelo prekretnicu u ratovanju.
Kao odlučujuće oružje koje donosi prevagu na bojišnici, nad mnogo skupljim tenkovima, oklopništvom i složenim borbenim sustavima, dronovi i bespilotne letjelice imali su svoju premijeru na ratištima u Gorskom Karabahu 2020. i Ukrajini 2022.
Kad je riječ o načinu ratovanja te strategiji i primjeni naoružanja, 2020. godina i sukob između Armenije i Azerbajdžana oko oblasti Gorskog Karabaha postali su prekretnica, a glavnu ulogu u ratnim operacijama preuzeli su dronovi i naoružane bespilotne letjelice. Azerbajdžanska vojska je uspješnom primjenom dronova samoubojica i bespilotnih letjelica nanosila do tada neviđene gubitke živoj sili i tehnici Armenaca. Tad je glavni igrač u ovom sukobu postala bespilotna letjelica turske proizvodnje Baykar Bayraktar TB2, a snimke smrtonosnih udara ovog oružja budućnosti preplavile su internet. Tada je već bilo jasno kako se mijenja slika rata te da oklopništvo postaje nemoćno pred novom tehnologijom.
Također iz prvih dana ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine živo se sjećamo snimaka zapaljenih kolona ruske mehanizacije i oklopništva koji su uništeni i razbijeni u naletima napadačkih dronova. Dronove i bespilotne letjelice su koristile i još uvijek koriste obje strane - i Ukrajinci i Rusi, a na meti dronova samoubojica nisu bile samo oklopno-mehanizirane postrojbe i utvrđeni bunkeri. Uskoro su se pod terorom ove smrti iz zraka našli i gradovi. Nitko više nije bio siguran od dronova i bespilotnih letjelica. Uzbune diljem Ukrajine značile su samo jedno - da stižu rojevi smrti dronova samoubojica.
No, da ne bude sve u crnim tonovima onog lošeg što je sa sobom donijela ova, kao i većina novih tehnologija, moramo reći kako su dronovi i bespilotne letjelice u mnogočemu izmijenili sliku svijeta u posljednjim godinama kad su u pitanju gotovo sve sfere ljudskog života, znanosti i gospodarstva.
Za razliku od one ratne, dronovi su svoju primjenu našli i u filmskoj industriji, gdje su dali poseban novi dah filmskim ostvarenjima. Filmovi su postali dinamičniji zahvaljujući primjeni dronova s kamerama visoke razlučivosti.
Također, sve više je u trendu i snimanje svatova i drugih manifestacija i događaja dronovima. Zbog toga sve veći broj fotografskih i videostudija u Bosni i Hercegovini i okružju nudi i mogućnost snimanja ovih događanja iz drona, što svakako predstavlja nezaboravnu uspomenu snimljenu na nov i atraktivan način.
Ivan Vidaković iz Hrvatske bavi se izradom dronova i razvojem rješenja praćenja metana u zraku s pomoću dronova. On je osnovao startup Hexaworx te kroz suradnju s kolegama iz CRAFT-a, Markom Butrakovićem i Robertom Godrianom, ušao u svijet filmske industrije, gdje su surađivali na najvećim filmskim projektima u to vrijeme u Hrvatskoj. Nakon filmske industrije, pojavila se prilika za rad na razvoju sustava za pregled plinovoda, prenosi tportal.
Dronovi u civilnoj primjeni
Vidaković je naglasio kako je prije samo šest godina dron bio privilegij pojedinaca, dok danas sve više korisnika i tvrtki u različitim granama poslovanja prepoznaje njihovu važnost. Posebno ističe doprinos Hrvatske gorske službe spašavanja i njihove dron-jedinice, koja je uz pomoć dronova pružila neizmjeran doprinos pronalaženju unesrećenih i izgubljenih ljudi. Dakle, dronovima je moguće kvalitetno vršiti potragu za ljudima koji su nestali ili su stradali u nekoj nesreći jer igraju ključnu ulogu u dosezanju teško dostupnih mjesta, pružajući brze i učinkovite informacije. Također, očekuje se značajna primjena dronova u poljoprivredi, a s pravom se u godinama koje su pred nama očekuje da će poljoprivrednici koristiti dronove u svom poslovanju kako bi ostvarili napredak. Primjena u poljoprivredi je višestruka - od poljoprivrednih usjeva, farmi pa sve do praćenja stanja u vinogradima i slično.
Dronove uspješno koriste i mnoge policijske službe i granične postrojbe za nadzor i kontrolu granica, s primarnom namjenom sprječavanja krijumčarenja ljudi. Također, jedna od primjena dronova koja se razvija u posljednje vrijeme je i dostava paketa i hrane. Pojedine tvrtke počele su uvoditi ovu tehnologiju u svoju ponudu dostava.
Upravo je evolucija bespilotnih letjelica od njihove vojne namjene pa sve do trenutačne svestrane uporabe u svim prethodno pobrojenim sferama znanosti i gospodarstva dokaz moći koju nudi ova nova i svestrana tehnologija, čije se mogućnosti na koncu ipak čine beskonačnima.
Međutim, nadajmo se kako će pozitivne primjene tehnologije dronova i bespilotnih letjelica nadjačati one negativne te kako nam budući razvoj i napredak u sferi ovih tehnologija neće ostvariti scene iz turobne budućnosti 2029. godine, nad kojom smo se zgražali 1984. gledajući scene iz filma "Terminator".
