Analitičari tvrde da će proizvodnja i prodaja dronova ubrzano rasti u idućih deset godina. Upotreba bespilotnih letjelica u civilne svrhe, sve je veća. Iako namjenska industrija vodi glavnu riječ u razvoju i proizvodnji dronova, ohrabruje sve jednostavniji pristup ovoj tehnologiji za širu upotrebu. Nije teško zaključiti zašto je to tako - letjelice su sve jeftinije, a kvaliteta videozapisa je sve bolja.
Preciziranje upotrebe
Problem mogu predstavljati strogi propisi koji bi mogli ograničiti korištenje dronova u određenim područjima. Postoje i zabrinutosti u vezi sa zakonskom odgovornošću, privatnošću i sigurnošću. U BiH još uvijek nije objavljen poseban propis, odnosno pravilnik, kojim se regulira upotreba zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje (dronova) u zračnom prostoru BiH, potvrdio je za Fokus.ba Aleksandar Lalović, stručni suradnik za odnose s javnošću i WEB u Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA). No, ovaj propis je u fazi izrade i nakon što bude donesen definirat će se tko, kada, gdje i u koje svrhe može upotrebljavati dronove u zračnom prostoru BiH. U prednacrtu ovog pravilnika navedeno je, primjerice, da jedna osoba neće moći istodobno upravljati s više dronova te da neće moći nadlijetati dronom iznad skupa ljudi na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 50 metara. Također, neće biti moguće nadlijetati iznad ljudi, životinja, objekata i vozila na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 30 metara. Osoba koja upravlja dronom koji je svrstan u kategoriju “specifična” morat će posjedovati policu osiguranja za dron koji pokriva štetu nanesenu trećim osobama na zemlji na teritoriju Bosne i Hercegovine. Bespilotne letjelice trebale bi se koristiti samo uz odobrenje Direkcije u skladu s naredbama o pravilima letenja.
Nekoliko zahtjeva
Međutim, Direkcija je posljednjih godina zaprimila tek nekoliko zahtjeva za operacije dronovima. U 2017. godini BHDCA zaprimio je oko 15 zahtjeva za izvođenje operacija dronovima, a u 2018. više od 10. - Nemamo puno zahtjeva jer još ne postoji poseban propis za korištenje dronova.
Uglavnom su odobrenje tražili ljudi koji rade na višim visinama. Oni koji koriste dronove za osobne potrebe, svadbe i neki marketing nisu nam se javljali - kazali su iz BHDCA. - Najveći sigurnosni rizici u vezi upotrebe dronova, a koji se odnose na nadležnost BHDCA je sigurno odvijanje zračnoga prometa za sve korisnike zračnoga prostora, posebice u blizini zona zračnih luka - kazao je za Focus Lalović.
Zemlje koje su do sada objavile i primjenjuju posebne propise kojima se regulira upotreba dronova imaju određene iste odredbe, ali i svoje specifičnosti i razlike.