Od 1996. godine do danas 71.321 osoba se odrekla bh. državljanstva, a samo u ovoj godini zaključno s 25. srpnjem bh. državljanstva se odreklo 2.133 osobe - potvrđeno je Feni iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Prema podacima tog ministarstva, sve te osobe su u postupku dostavile dokaz o boravku u inozemstvu, što je jedan od uvjeta za odricanje.
Kako je Feni kazao pomoćnik ministra za državljanstvo i putne isprave u Ministarstvu civilnih poslova BiH Milan Zjajić, najviše osoba odriče se bh. državljanstva radi stjecanja državljanstva SR Njemačke.
-Lako je naslutiti da je ovo posljedica najprije propisa SR Njemačke koji ne dozvoljava dvojno državljanstvo, a zatim to ukazuje da veliki broj državljana BiH boravi u toj državi i da veliki broj naših državljana želi da se integrira u njemačko društvo, zbog razvijenog gospodarstva ljudskih prava, boljeg života, lakšeg zaposlenja, studiranja i slično - ističe Zjajić.
Kada su u pitanju statistički podaci, navodi, očito je da se godišnji broj već duže vrijeme ustalio i kreće se oko 3.500 osoba godišnje, a u 2016. godini broj je blago povećan.
-Smatramo da se iz te činjenice ne mogu izvlačiti neki posebni zaključci. Sigurnosna situacija u zapadnoj Europi je razlog da vlasti u tim državama ažuriraju evidencije građana i u tom smislu nam se javlja određeni broj osoba koje su ranije stekle državljanstvo država u kojima borave, a da se prethodno nisu odrekla ranijeg državljanstva, ili je u postupku njihove provjere utvrđeno da, recimo, pored državljanstva Hrvatske ili Srbije imaju i bh. državljanstvo, pa se sada traži da ga se odreknu - pojašnjava Zjajić.
Naglasio je da se zahtjevi podnose davanjem izjave, a izjava se može dati samo ako je dokumentacija uredna, "tako da se rijetko kada događa da bude veliki broj predmeta u proceduri".
U vrijeme godišnjih odmora ili praznika, dodao je, pripadnici bh. dijaspore često koriste da kod nadležnih organa obave i ovaj administrativni posao, pa je u to vrijeme povećan broj predmeta i stranki koje traže prestanak bh. državljanstva odricanjem.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH kažu da u postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne reći druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zajamčeno stjecanje državljanstva druge države.
U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inozemstvu, sigurniji radnopravni status i slično.
Najčešće se odricanje vršilo radi stjecanja državljanstva SR Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske, Crne Gore. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje.
Taksa za odricanje od državljanstva je 800 KM, za države bivše SFRJ taksa je 200 KM, a ako se vrši putem diplomatsko-konzularne mreže BiH u inozemstvu, plaća se još i konzularna taksa.
Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.
Postoji interes za osobe koje su se odrekla bh. državljanstva za ponovno stjecanje i takvi postupci su se zasad vodili samo na području Republike Srpske, jer Federacija BiH do prije nekoliko dana nije bila usuglasila svoj Zakon o državljanstvu s Izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH iz prosinca 2013. godine.
Radi se o olakšanom postupku, u kome se između ostaloga zahtijeva da je ostvarena godina dana boravka u BiH, ali je neophodno odricanje od državljanstva koje su te osobe stekle nakon odricanja od bh. državljanstva, osim ako BiH s tom državom nema zaključen sporazum o dvojnom državljanstvu, kažu u Ministarstvu civilnih poslova BiH.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1996. do 2015. godine ukupno se od državljanstva BiH odreklo 69.188 osoba.
