BiH je jedna od vodećih zemalja svijeta po udjelu emigracija u ukupnoj populaciji i ima oko 1,7 milijuna osoba koncem 2019. Iseljavanje iz BiH uzima sve više maha. Ljudi u BiH i nakon 26 godina od završetka rata ne vide perspektivu. Odlaze cijele obitelji, a sve je više onih koji s BiH prekidaju svaku vezu, piše Večernji list BiH. Naime, više od 90 tisuća državljana BiH do sada se odreklo državljanstva. Ministarstvo civilnih poslova BiH službeno je potvrdilo kako se od ratnih godina do 3. prosinca 2019. bh. državljanstva odreklo 88.163 njezinih građana. BiH je i ove godine nastavila bilježiti veliki broj ispisa iz državljanstva. Kako je za Fokus potvrđeno u Ministarstvu civilnih poslova BiH, od siječnja do 20. svibnja ove godine iz knjige državljana BiH ispisalo se 1009 osoba, što znači da su se za 140 dana iz državljanstva ispisale 7,3 osobe svakog dana.
Ako se ovom broju pridoda onaj iz 2020., kada se bh. državljanstva odreklo 3163 građana, jasno je da ni pandemija ni otežano putovanje nisu spriječili 4172 osobe da postanu državljani neke druge zemlje. Glavni razlog zbog kojeg se bh. državljani odlučuju na ispis iz bh. državljanstva jesu stjecanje državljanstva neke druge zemlje (većinom zemlje u zapadnoj Europi - Njemačke, Austrije i dr.) i ostvarivanje radno-pravnog statusa u tim zemljama. Tijekom 1996., prve poslijeratne godine, državljanstva BiH odreklo se svega šest osoba, sljedećih nekoliko godina broj je bio dvoznamenkast da bi posljednjih godina pristizalo više tisuća takvih zahtjeva, pa se BiH opasno primiče brojki od 100.000 zauvijek izgubljenih državljana. Trenutačno sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom, a Danska je prije nekoliko godina donijela zakon koji omogućava njihovim građanima, među kojima je i značajan broj bh. državljana, uz dansku, zadržati i putovnicu matične zemlje. S druge strane, u posljednjih sedam godina u Njemačku se iselilo 53.880 građana BiH, podaci su Njemačkog zavoda za statistiku.
Na dan 31. prosinca 2020. u Njemačkoj je živjelo 211.335 građana BiH. Pritom treba imati na umu da se ovdje radi o službenim podacima, odnosno o ljudima koji su u Njemačku otišli sa sređenim dokumentima, pa se u ove brojeve ne mogu uračunati oni koji su u Njemačku otišli radi zapošljavanja na “crno”, ali i oni koji su otišli s putovnicom RH. Podaci pokazuju i to da se samo u posljednjih sedam godina u Njemačku iselila četvrtina od ukupnog broja građana BiH koji žive u Njemačkoj. Ovaj trend se veoma dobro može vidjeti ako se iseljavanje prati po godinama, jer je 2019. u Njemačkoj živjelo oko 8000 građana podrijetlom iz BiH manje nego u 2020., godine 2018. bilo ih je gotovo 13.000 manje, a godinu prije u Njemačkoj ih je živjelo oko 10.000 manje. Godine 2016. u Njemačkoj ih je bilo oko 8000 manje, a godinu dana prije oko 4500 manje. S obzirom na to da posljednje 2-3 godine građani BiH masovno odlaze u europske zemlje i da se njihov broj mjeri desecima tisuća, procjenjuje se da bi pravi val odricanja od bh. državljanstva mogao uslijediti u godinama pred nama, kad generacije obitelji koje odlaze “trbuhom za kruhom” steknu pravo uzeti državljanstvo u nekoj od europskih zemalja. S druge strane, vlasti u BiH naplaćuju ispis iz državljanstva i taj novac ubrajaju kao proračunski prihod koji troše godinama, prije svega za svoje potrebe. Tako se po toj osnovi od pristojbi koje se naplaćuju za odricanje od državljanstva u proračun BiH samo u posljednje dvije godine slilo oko pet milijuna KM. Pristojbu u iznosu od 800 KM plaćaju oni koji se bh. državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ. Tada plaćaju 200 KM. Odricanje od bh. državljanstva skuplje je ako se zahtjev podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna pristojba i košta oko 1000 KM.
Ljiljana Vidačak
