Nositelji javnih dužnosti na bilo kojoj razini vlasti u BiH u budućnosti ne bi trebali obnašati više javnih dužnosti, kao što je do sada praksa u brojnim slučajevima, niti bi trebali biti članovi upravnih i nadzornih odbora, kao ni članovi skupštine u javnim poduzećima.
Usklađivanje s EU
S takvim prijedlogom izišla je nekolicina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, a o kojem će Ustavnopravno povjerenstvo Zastupničkoga doma raspravljati u sklopu primjene novog prijedloga Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Ako bi kojim slučajem spomenuti zakon prošao, nositelj javne dužnosti morao bi u punom radnom vremenu obavljati posao samo na dužnosti na koju je primarno imenovan, a ne dijeliti to radno vrijeme na više njih u raznim skupštinama, upravnim, nadzornim odborima... Ta odluka ne bi sprečavala bilo kojeg dužnosnika obavljati poslove u domeni znanosti, kulture, da se može baviti nastavnim aktivnostima, umjetničkim i sportskim radom i na taj način stjecati prihode. Nespojiv je angažman u privatnom poduzeću ako se utvrdi da je u sukobu interesa s dužnošću koju se obavlja u izvršnim ili zakonodavnim tijelima vlasti. Dužnosnici ne smiju ostvarivati profit u raznim agencijama, nevladinim udrugama kao članovi odbora, na godišnjoj razini od 10 do 50 tisuća maraka, a u upravne, nadzorne odbore i skupštine javnih poduzeća ne smiju imenovati svoje bliže obiteljske srodnike. - Postojeći Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH potrebno je mijenjati kako bi se osigurala učinkovita i neovisna primjena instituta sukoba interesa te ujednačili i uskladili propisi koji reguliraju sukob interesa i izvješća o imovinskom i financijskom stanju nositelja javnih dužnosti. Obveza izmjena ovog zakona proizlazi i iz strategije za borbu protiv korupcije (2015. - 2019.) i akcijskog plana, a koja je predviđena u strateškom programu “Usklađivanje zakonodavnog okvira u BiH s obvezama iz ratifciranih međunarodnih konvencija” - ističe se u obrazloženju predlagatelja, uz napomenu kako je donošenje novog Zakona o sukobu interesa i dio obveza iz Reformske agende, koje su vlasti u BiH obećale ispuniti radi članstva u EU.
Načelo zakonitosti
Zbog brojnih korupcijskih afera, nepotizma, instaliranja stranačkih kolega..., bez pravnog i stručnoga uporišta, ombudsmani za zaštitu ljudskih prava u BiH još prije dvije godine zatražili su od svih razina bh. vlasti da preispitaju opravdanost postojanja upravnih i nadzornih odbora u javnim ustanovama. Svoj zahtjev ombudsmani temelje na, kako su istaknuli, “sve izraženijoj praksi da se prilikom imenovanja upravljačkih tijela javnih ustanova ne poštuje načelo zakonitosti i da se za financiranje ovih tijela izdvajaju znatna novčana sredstva”. Oni u svom godišnjem izvješću navode konkretne primjere iz kojih se jasno vidi da je natječajna procedura za članove upravnih i nadzornih odbora u većini slučajeva namještena, netransparentna i da je veći dio tih članova biran po političkoj, prijateljskoj ili rodbinskoj liniji, a ne po kriterijima stručnosti i sposobnosti.
U svom izvješću ombudsmani za zaštitu ljudskih prava navode kako je i visoki predstavnik u BiH nametanjem zakona imao namjeru ukloniti praksu imenovanja osoba za članove upravnih i nadzornih odbora u javnim poduzećima i ustanovama te državnim tijelima bez odgovarajućih kvalifikacija, kao i osoba u sukobu interesa, što stvara preduvjete za razvijanje korupcijskih radnji i dovodi do brojnih afera prilikom imenovanja nekompetentnih ljudi po stranačkoj liniji.
