Iako Europska unija nije u prvi plan stavila političke reforme za BiH, posve je jasno kako bez izmjena izbornog zakonodavstva i ustavne reforme ova zemlja neće moći proći ciljnu ravninu i naći se u europskome društvu. Potvrdila je to nekolicina međunarodnih dužnosnika, među kojima je i američka veleposlanica u BiH Maureen Cormack, koji redoslijed poteza ocjenjuju tek taktiziranjem da ne bi u vodu pale sve reformske mjere i put zemlje k EU ponovno zapeo na samome početku. Sam uspjeh u ekonomskim i socijalnim reformama također bi trebao biti poticaj da je moguće napraviti iskorak i u ustavnim i političkim promjenama.
Hrvati za EU
Sagledavajući sve kutove, Hrvati u BiH više zagovaraju od drugih reforme jer nisu zadovoljni trenutačnim stanjem, ni ekonomskim, ni političkim, a ambicije su živjeti u EU i imati uređenje poput Belgije... Izborni zakon prvi je na popisu političkih reformi od kojih EU nije odustao, a ponajprije promjena sukladno presudi "Sejdić-Finci" koja je postala i sinonim za hrvatsku ravnopravnost u eliminiranju prijevara u izbornom procesu. Izvorni "Sejdić-Finci" utvrđuje potrebu da se svi građani, neovisno o pripadnosti trima konstitutivnim narodima ili manjinama, mogu kandidirati na sve funkcije na izborima. Uz to, promjena Izbornog zakona, oko čega su se složile vodeće političke stranke, osim tek navodnih građanskih političkih opcija, je da se osigura nenametanje političkih predstavnika malobrojnijim narodima, prije svega Hrvatima.
Vlada, Predsjedništvo...
Do sada su u dva navrata Bošnjaci izabrali i nametnuli člana Predsjedništva BiH i u dva navrata izabrali federalnu Vladu koja je radila na štetu ovoga naroda. Ova bi se praksa, koja je produbila nepovjerenje između Hrvata i Bošnjaka jer su Hrvatima nametane vlasti mimo njihove volje na federalnoj razini, najjednostavnije mogla riješiti uvođenjem dviju izbornih jedinica. U jednoj od tih jedinica Hrvati bi bili većina i ova izborna jedinica bi doslovno vrijedila 24 sata kako bi se odagnali prigovori u postavi trećeg hrvatskog entiteta, s čim najčešće SDP i druge stranke 'ljevice' plaše bošnjačke i građanske birače. Uz to, razmišlja se i o tome da nacionalne predstavnike Hrvata, bilo da se radi o izaslanicima za federalni ili državni Dom naroda te Predsjedništvo, biraju izravno hrvatski birači na posebnim listićima, dok bi Srbi birali svoje, a Bošnjaci svoje predstavnike bez mogućnosti da netko drugi utječe na izbor nacionalnih predstavnika u vlasti.
